Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Jean-Claude Antonetti, predsjedavajući sudac raspravnog vijeća ICTY-ja,u izdvojenom mišljenju, osim činjenično i pravno osporava utvrđenje udruženog zločinačkog pothvata iz prvostupanjske presude šestorici bivših čelnika Hrvata iz BiH.


Nakon osuđujuće presude šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata na kazne zatvora od 10 do 25 godina za zločine u Herceg-Bosni, Antonetti se u zaključku priklanja pravnim mišljenjima da se treći oblik udruženog zločinačkog pothvata treba potpuno odbaciti.

>>Prliću 25 godina zatvora, Stojiću, Petkoviću i Praljku 20, Ćoriću 16, Pušiću 10!

Vezani članci Izricanjem presude u predmetu U srijedu prestaje postojati ICTY: Pogledajte tko će preuzeti neriješene slučajeve Slika nije dostupna Odbačen zahtjev obrane da se odgodi izricanje presude Ratku Mladiću

Također, da se umjesto prvog i drugog oblika, koji nisu navedeni u statutu ICTY-ja, treba koristiti ono što je zapisano u članku 7.1. statuta ICTY-ja, a to je da osoba, koja je planirala, poticala, naredila, počinila ili na drugi način pomogla i podržala planiranje, pripremu ili izvršenje nekog od kaznenih djela, snosi individualnu odgovornost za to kazneno djelo.

'Što se mene tiče, nakon dugog proučavanja, zaključio sam kao i sudovi za Kambodžu, da treći oblik udruženog pothvata nije dobar i mora ga se odbaciti. Što se tiče prvog i drugog oblika, slažem se sa stajalištem mnogih, uključujući sa stav sudaca žalbenog vijeća da se treba primjenjivati oblik odgovornosti propisan člankom 7. statuta', piše Antonetti u izdvojenom mišljenju, koje broji 581 stranicu.

>>'Moja sjećanja, moja sućut usmjerena je prema žrtvama i njihovim obiteljima'

Prvi oblik udruženog zločinačkog pothvata obuhvaća odgovornost za djela, koja su planirana i izvršena u okviru provođenja cilja pothvata, drugi oblik odnosi se na koncentracijske logore, a treći prošireni oblik odnosi se na odgovornost za zločine, koji su bili 'predvidiva posljedica' pothvata, a nisu bili planirani.

U dijelu izdvojenog mišljenja, kojim se bavi pravnim aspektima udruženog zločinačkog pothvata, Jean-Claude Antonetti, nakon podrobne analizira pravnu praksu međunarodnih kaznenih sudova i nacionalnih pravosuđa više europskih zemalja i SAD-a. On ocjenjuje da je uvođenje tog koncepta bilo nepotrebno, jer je, umjesto da je sucima dao jasan i precizan instrument, uvelike zakomplicirao zadaću suda i stvorio pravnu nesigurnost.

>>'Hrvatska država gotovo ništa nije učinila da nam pomogne u obaranju udruženog zločinačkog pothvata'

Koncept udruženog zločinačkog pothvata, a posebno njegov treći oblik, doživio je snažne kritike u međunarodnim pravnim krugovima, pa su ga tako sudovi za zločine u Kambodži odbacili, a koncept nije našao mjesta ni u rimskom statutu, kojim je osnovan Stalni kazneni sud (ICC).

Taj sud u članku 25. statuta ima zapisano da se osobna kaznena odgovornost utvrđuje, ako osoba počini kazneno djelo sama, u sudioništvu ili putem druge osobe, ako naredi ili potakne kazneno djelo ili ako u u cilju omogućenja djela ne neki način pomogne ili podupre kazneno djelo te ako na bilo koji drugi način doprinosi počinjenju ili pokušaju kaznenog djela od strane skupine osoba koje djeluju sa zajedničkim ciljem.

Koncept je snažno kritizirao i jedan od stalnih sudaca ICTY-ja Nijemac Wolfgang Schomburg, nakon što je napustio tu dužnost. Kao jednu od kritika na račun korištenja trećeg oblika udruženog zločinačkog pothvata, Antonetti navodi da se taj oblik koristi kad nema dovoljno dokaza, koji bi poduprli postojanje prvog oblika udruženog zločinačkog pothvata.(HINA)
 

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook