Povećava se broj oboljelih od hripavca, najviše među djecom, u cijeloj Hrvatskoj organizirani su punktovi za testiranja na zarazu, a epidemiolozi i dalje preporučuju cijepljenje kao najbolju zaštitu, priopćio je HZJZ.
Testiranje na hripavac (pertussis) za stanovnike Zagreba i Zagrebačke županije organizirano je svakodnevno na punktovima u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar, a za stanovnike drugih dijelova Hrvatske u županijskim zavodima za javno zdravstvo.
U HZJZ-u uzorci za testiranje na hripavac uzimaju se svakodnevno, osim nedjelje, na posebnom punktu u Rockefellerovoj 12 od 8 do 11 sati, a u NZJZ-u Dr. Andrija Štampar na drive-in punktu na Mirogojskoj cesti 15 od 11 do 14 sati od ponedjeljka do petka.
U HZJZ-u su dosad testirana 5342 pacijenta, od čega je oko 35 posto bilo pozitivnih.
Izvan radnog vremena testnih mjesta, svi akutno oboljeli s izraženim simptomima bolesti mogu se javiti na objedinjeni hitni bolnički prijem te im se tamo u sklopu obrade, ako se postavi sumnja na hripavac, može napraviti test.
Prema evidenciji HZJZ-a dosad je u Hrvatskoj od hripavca oboljelo 2312 osoba, najviše u Gradu Zagrebu, a nakon toga u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Najveći je broj oboljelih u dobi od 10 do 14 godina.
"Ovo je najveći broj oboljelih od hripavca u Hrvatskoj u posljednjih 40 godina. Sve je započelo ljetos u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koja, uz Dubrovačko-neretvansku, ima najslabiju procijepljenost dječje populacije ne samo protiv ove već i drugih zaraznih bolesti, nasuprot Vukovarsko-srijemskoj i Međimurskoj županiji, koje prednjače u razini procijepljenosti stanovništva u Hrvatskoj", navode u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i dodaju da se bolest od jesenas proširila u najvećoj mjeri na Zagreb i okolno područje.
Od ove bolesti najugroženija su novorođenčad i dojenčad, kod njih bolest može biti vrlo teška, a u pojedinim slučajevima i smrtonosna. Za djecu koja su primila sva potrebna cjepiva bolest nije opasna, a u većini slučajeva nema ozbiljnijih komplikacija. Početni su simptomi bolesti povišena tjelesna temperatura i šmrcanje, a nastavlja se pojačanim kašljem, često s hripanjem kod snažnijeg udaha. Ponekad izaziva i povraćanje. Oporavak može potrajati tjednima, pa i mjesecima.
"U Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti jasno su naznačene obveze roditelja i skrbnika vezane za cijepljenje i imunizaciju novorođenčadi i malodobne djece te sankcije za one roditelje koji sprječavaju svojoj djeci ostvarivanje prava na njihovo zdravlje koje je, prema mišljenju zdravstvene struke, ali i stajalištu Ustavnog suda iz 2014. godine, veće od prava roditelja ili skrbnika na njihov osobni odabir", kaže ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak i dodaje kako, unatoč smanjenoj razini procijepljenosti posljednjih godina u pojedinim dijelovima Hrvatske, nisu korištene represivne sankcije prema roditeljima, već se pribjegavalo povećanju informiranosti građana i savjetovanju o učinkovitosti cjepiva u zaštiti zdravlja najosjetljivije populacije.
Cijepljenje protiv hripavca i drugih zaraznih bolesti je i dalje najučinkovitija zaštita novorođenčadi i dojenčadi, kao i djece druge dobi koje se provodi prema programu cijepljenja. HZJZ je od početka epidemije objavio niz uputa i priopćenja o zaštiti od hripavca za opću populaciju, za djecu u kolektivima, za trudnice, te o postupanju s oboljelima i kontaktima oboljelih.
U ovo vrijeme širenja oboljenja od hripavca cijepljenje se preporučuje i trudnicama, i to zbog zaštite novorođenčadi majčinim antitijelima do momenta kada se dijete može cijepiti i na taj način steći vlastiti imunitet.
"Nažalost, kao i tijekom pandemije COVID-19, i sada u javnom prostoru ima onih koji šire neprovjerene i znanstveno neutemeljene informacije o hripavcu, o štetnosti cijepljenja nasuprot znanstveno i praktično dugogodišnje dokazanoj činjenici kao najučinkovitijoj zaštiti djece i odraslih ne samo od hripavca već i od drugih zaraznih bolesti, kao i onih koji pokušavaju politizirati ovo isključivo zdravstveno pitanje", ističe ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak i dodaje da zdravstveni djelatnici, osim pružanja medicinske pomoći pacijentima, imaju zadaću u javnosti širiti znanstveno i stručno utemeljene informacije i pomagati građanima u podizanju vlastite razine zdravstvene pismenosti u prepoznavanju opasnosti za njihovo zdravlje i najboljim načinima njegove zaštite.
