Vlada najavljuje još jednu mirovinsku reformu, a DNEVNIK.hr istražio je o čemu se radi, koliko je to dobro za Hrvatsku i hoće li od naših mirovina ostati išta ili ništa.
Ukratko, država planira osnovati alternativni investicijski fond u koji bi mirovinski fondovi (2. stup) bili obvezni izdvajati najmanje 5 posto netoimovine obveznih mirovinskih fondova (2. stup), individualne mirovinske štednje radnika u Hrvatskoj. Zauzvrat bi država jamčila glavnicu tog fonda.
Salve kritika ispalila je oporba na prijedlog vladajućih. Poručivali su da takvog sustava nema nigdje u svijetu i da je to štetna ideja kojom se zakonski prisiljava mirovinske fondove da oko milijardu eura transferiraju u novi alternativni investicijski fond.
Prijedlozi promjena koje prolaze ispod radara
Analitičar tržišta kapitala Bloomberg Adrije Mihael Blažeković objasnio nam je što vladajući zapravo predlažu. Ipak upozorava da o novom AIF-u s državnom garancijom trenutačno nema nikakvih prijedloga pravilnika ili najave strategije ulaganja i gdje će i kako investirati i da stoga ne možemo procijeniti kakav bi potencijalni učinak imao taj AIF na gospodarstvo i tržište kapitala RH.
"Izuzev tehničkih izmjena Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, poput ukidanja ulazne naknade i smanjenja upravljačke naknade, najzanimljiviji dio nacrta Zakona o obveznim mirovinskim fondovima jesu potencijalne promjene u ograničenjima, odnosno dopuštanju ulaganja u pojedine investicijske klase.
Cijeli skup izmjena ide u smjeru diversifikacije dopuštenih ulaganja mirovinskih fondova kako bi se fondovima omogućilo lakše prilagođavanje portfelja, što je i u skladu s preporukama OECD-a za daljnji razvoj financijskog sustava i tržišta kapitala.
Najveća izmjena zasigurno je smanjivanje limita za ulaganje u državne obveznice za A i B kategorije mirovinskih fondova čijih bi 5 % te kategorije trebale prebaciti u alternativni investicijski fond (AIF) s državnom garancijom povrata.
No krenimo prvo s promjenama koje su prošle ispod radara", poručuje.
"Ovim nacrtom Zakona uvodi se daljnja diversifikacija ulaganja mirovinskih fondova uslijed stalnih geopolitičkih i ekonomskih previranja, što će omogućiti fondovima diversificiranija ulaganja, ali primjerena apetitu za rizikom mirovinskih fondova.
S obzirom na dosadašnju potpunu konzervativnost kategorije C, gdje se cijela imovina ulagala u obveznice i/ili depozite i slične vrlo sigurne instrumente, sada će se do 10 % neto imovine smjeti uložiti u vlasničke vrijednosne papire ili fondove koji prate kretanje dionica poput ETF-ova.
Za taj iznos smanjit će se ulaganje u državne obveznice, što će smanjiti ovisnost kategorije C o kretanju cijena državnih obveznica, što smo imali prilike vidjeti u 2022. godini kad su fondovi bilježili negativne prinose.
Trenutačno (listopad 2023.) u kategoriji C državne obveznice svih država koje zadovoljavaju kriterije za ulaganje mirovinskih fondova zauzimaju udjel od 84 % u ukupnoj imovini, što je izrazita koncentracija u jednu klasu imovine.
Pritom obveznice koje je izdala RH čine čak 75 % ukupne netoimovine. Dopuštanjem ulaganja kategoriji C u dionice potencijalni iznos koji bi se mogao preliti na dionička tržišta iznosi 175 milijuna eura, što bi zasigurno imalo pozitivan utjecaj na hrvatsko dioničko tržište, ako bi se samo dio tih sredstava uložio u domaće dionice.
Usporedbe radi, takav iznos bio bi ekvivalentan otprilike dvije trećine ukupne vrijednosti kompanije Ericsson Nikola Tesla ili skoro objedinjene vrijednosti Atlantske plovidbe i Spana", napominje.
Ulaganje u nekretnine i u pokrivene obveznice
"Također, u cilju daljnje diversifikacije fondovi će smjeti ulagati direktno u nekretnine, ali neće ulagati kao tipični Hrvat u stanove, već u poslovne zgrade s predvidivim i stabilnim novčanim tokovima i isključivo na području Republike Hrvatske", napominje ekonomski analitičar.
Još je jedna novost mogućnost ulaganja u pokrivene obveznice kao posebne kategorije ulaganja, tzv. asset-backed securities (ABS), čime se dopušta dodatna posredna izloženost prema nekretninama.
"Takve obveznice najčešće izdaju kreditne institucije kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani nekretninama. ABS vrijednosni papiri nose prizvuk visokog rizika zbog s njima povezanim događanjima na američkom tržištu kapitala 2000-ih godina, ali današnja je regulativa znatno stroža, pa su takvi papiri danas znatno pouzdaniji vid ulaganja."
Najveća potencijalna izmjena Zakona odnosi se na AIF s garancijom države. Kategorije A i B portfelja mirovinskih fondova bit će obvezne uložiti najmanje 5 % netoimovine u taj fond, kao supstitut za isti udio državnih obveznica. Ta izmjena bila bi teška 880 milijuna eura sredstava, koja bi realocirala iz državnih obveznica u AIF s državnom garancijom.
"Već dulje vrijeme mirovinci mogu ulagati u alternativne investicijske fondove, no trenutačno je taj udio samo 1,6 % u ukupnoj netoimovini svih fondova, ekvivalentno 310 milijuna eura, dok je regulatorno ograničenje na 10 % u fondu B, a čak 15 % u fondu A. To ne znači da su spomenuta regulatorna ograničenja slabo iskorištena, jer priroda posla sa ovakvim ulaganjima funkcionira po principu obveze ulaganja – primjerice, mirovinac se obveže uložiti u fondove privatnog kapitala do 10 % svoje imovine u fondu B, ali ti isti fondovi privatnog kapitala tu obvezu mirovinaca ne moraju koristiti u jednom koraku, već ovisno o potrebama", rekao nam je ekonomski analitičar Mihael Blažeković.
"Konkretnije, fond privatnog kapitala ulaže ovisno o mogućnostima ulaganja, primjerice kada naiđu na kompaniju koju im se isplati kupiti, ali dotad ne koriste sredstva koja su im se mirovinci obvezali ponuditi.
Kako god, kad se zaokruži cijela slika sa svim izmjenama Zakona, mirovinci bi ubuduće mogli znatno više ulagati u fondove privatnog kapitala, i to nauštrb državnih obveznica", ističe.
O novom AIF-u s državnom garancijom trenutačno nema nikakvih prijedloga pravilnika ili najave strategije ulaganja i gdje će i kako investirati, pa se još uvijek ne može procijeniti kakav bi potencijalni učinak imao taj AIF na gospodarstvo i tržište kapitala RH.
To što država daje garanciju, ne znači da netko neće morati pokriti gubitak. Zna se da ga uvijek pokrivaju porezni obveznici, odnosno građani.
"Takva vrsta ulaganja nije u europskoj praksi raširena, no valja pričekati u kojem će smjeru ići strategija i ograničenja ulaganja tog fonda. Jedna od prednosti zasigurno je da fond zapravo ima garanciju da 'ne može' izgubiti svoja ulaganja, no u tom slučaju gubitak AIF-a s državnom garancijom zasigurno pokrivaju porezni obveznici.
Inače, ulaganje fondova privatnog kapitala izuzetno je bitno za gospodarski razvoj jer takvi fondovi kanaliziraju kapital u potentne kompanije koje njime financiraju rast poslovnih prihoda i ciljaju veće iznose profita.
Dodatna je prednost fondova privatnog kapitala inzistiranje na adekvatnom korporativnom upravljanju kompanije u koju se ulaže, što također doprinosi gospodarskom razvoju kroz stabilnije poslovanje kompanija. Opreznosti radi, ipak treba ostaviti otvorenim da se vidi kako će država uspostaviti ulaganje kroz AIF s državnom garancijom, odnosno koliko će se gore spomenute moderne prakse upravljanja kroz takav fond primijeniti u ovom slučaju.
S obzirom na trenutačno visok udio ulaganja u državne obveznice kategorije B (53 % listopad 2023.), ali i fondova A od 29 % (iako se radi o rizičnijoj kategoriji fonda), sve ove izmjene strategije ulaganja idu u prilog smanjenja udjela ulaganja u državne obveznice, što će smanjiti potražnju mirovinskih fondova prilikom izdavanja obveznica, no bez tektonskih poremećaja", rekao nam je zaključno Blažeković.
Objašnjenje Ministarstva mirovinskog sustava
"Nakon brojnih mjera kojima su napravljeni značajni iskoraci u mirovinskom sustavu generacijske solidarnosti, pri čemu je posebno važno naglasiti zakonske izmjene od 1. siječnja 2023., kojima je omogućeno korištenja 27 posto dijela obiteljske mirovine uz osobnu, povećanje obiteljskih mirovina za 10 posto te dodatno povećanje najnižih mirovina, potrebno je daljnje unapređenje i jačanje sustava kapitalizirane mirovinske štednje", poručuje Ministarstvo mirovinskog sustava i nastavlja:
"Naime, u uvjetima globalnog starenja stanovništva, jedino se mješovitim sustavom može osigurati dugoročno održiv mirovinski sustav i primjerene mirovine.
Stoga su predložene izmjene Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, kako bi se stvorili preduvjeti za daljnje jačanje sustava kapitalizirane mirovinske štednje."
Evo što kažu o tome što u prijedlogu stoji:
"Radi se o svojevrsnoj minireformi koja će povećati atraktivnost drugog i trećeg mirovinskog stupa, prije svega kroz ostvarivanje većih prinosa i u konačnici većih iznosa mirovina.
Povećanje prinosa obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova planirano je uvođenjem nove vrste imovine u koju društva mogu ulagati imovinu obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova, primjerice nekretnine, neuvrštene hipotekarne obveznice i udjeli u nelistanim tvrtkama, zatim liberalizaciju limita ulaganja za one klase imovine u koje društva mogu ulagati imovinu obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova.
Također, predloženim izmjenama cilj je povećanje broja korisnika mirovine iz drugog i trećeg stupa, što će se postići omogućavanjem jednokratne isplate u visini do 20 posto ukupno kapitaliziranih sredstava u drugom stupu, povećanjem dodataka koji se određuje na osnovnu mirovinu iz prvog stupa u visini od 27 posto, umjesto sadašnjih 20,25 posto te omogućavanjem isplate mirovine iz drugog stupa bez usklađivanja s inflacijom uz obvezu informiranja o posljedicama takvog izbora.
Osim toga, ovim zakonskim prijedlozima administrativno se rasterećuje kapitalizirani sustav ukidanjem i smanjenjem naknada obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova, jača financijska pismenost i pruža veća mogućnost izbora korisnicima omogućavanjem promjene kategorije obveznog mirovinskog fonda bilo kada tijekom godine te duljeg ostanka u mirovinskom fondu kategoriji A te ukidanjem obveznog prebacivanja u fond C i dr." navode.
Oporba tvrdi da je to štetna ideja kojom se zakonski prisiljava mirovinske fondove da oko milijardu eura transferiraju u novi alternativni investicijski fond. Ministarstvo odgovara:
"Vezano za prijedlog uvođenja obveze ulaganja od minimalno pet posto sredstava obveznih mirovinskih fondova kategorija A i B u alternativni investicijski fond (AIF) s garancijom povrata ukupnog ulaganja, napominjemo kako se radi o obveznom ulaganju, a namjera je da se na kontroliran način poveća izloženost obveznih mirovinskih fondova vlasničkim ulaganjima, uz zadržavanje razine rizika usporedive s ulaganjem u državne obveznice, u skladu s preporukama OECD-a da se kapitalizirana štednja više usmjeri u vrijednosne papire, a ne toliko u državne obveznice.
Obvezni mirovinski fondovi već sada mogu ulagati, i ulažu, dio svoje imovine u AIF-ove kojima upravljaju upravitelji koji su odobrenje za rad dobili u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, a kada na tržištu bude dostupan AIF s garancijom, mirovinski fondovi bit će obvezni uložiti pet posto sredstava, pri čemu država ni u kojem slučaju i nikada nema obvezu dati garanciju, a odluka o tome ovisi u ulagačkoj strategiji Fonda i eventualnim konkretnim investicijama u pripremi.
Država jamči za iznos uloženih sredstava jer propisuje obvezu ulaganja kojom želi potaknuti alternativne investicijske fondove da ulažu u hrvatsko gospodarstvo i na taj način stvoriti još jedan potencijalni alat za razvoj hrvatskog gospodarstva", priopćili su nam iz Ministarstva.
