Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Loše raspoloženje je viđeno u našoj kulturi, usredotočenoj na sreću, kao problem, ali moramo biti svjesni da privremeno, blagi negativni osjećaji imaju vrlo važne dobre učinke.


Postoji mentalna i socijalna bolja strana povremenim lošim raspoloženjima, koje se često uopće ne znaju cijeniti. Sve veći broj dokaza sugerira da tmurna raspoloženja poboljšavaju ključne oblike razmišljanja i ponašanja kod ljudi. Australski socijalni psiholog Joseph Paul Forgas tako tvrdi u svojoj novoj studiji, prigodno nazvanoj 'Ne brini, budi tužan'.

Vezani članci Sreća u nesreći (Foto: Screenshot/YouTube) Stravični trenuci uhvaćeni kamerom: Nevjerojatno što su uspjeli preživjeti Nesreća (Foto: Screenshot) Motorist pao na prugu ispred vlaka, kamere snimile junaka koji mu je spasio život

Zbog valjanih evolucijskih razloga, pozitivna i negativna raspoloženja na suptilan način razvijaju nove oblike razmišljanja, koji su pogodni, ili benignim, ili zabrinjavajućim situacijama. Forgas je u nedavnim studijama, objavljenima u lipnju, u znanstvenom časopisu 'Current Directions in Psychological Science', prikazao neke od načina u kojima razdoblje tuge spontano razvija analitički bolik razmišljanja s naglaskom na detalje.

Jedno je istraživanje otkrilo kako ljudi tužnog raspoloženja imaju prednost prisjećanja detalja iz neobičnih incidentnih situacija, kojima su svjedočili. Isto tako, malo tmurnog razmišljanja može pomoći i onima koji se prijavljuju na natječaj za posao, loša raspoloženja smanjuju tendenciju stereotipiziranja drugih te na taj način povećavaju točnost prvih impresija.

>> RAZBIJENI mitovi o sreći!

Ljudi koji se trenutno nalaze u lošijem raspoloženju pokazuju i veću volju za radom na zahtjevnim zadacima, uvjerljivije komuniciraju te ih više brine da ispadnu pošteni prema drugima, nasuprot osobama čija su raspoloženja neutralna ili vesela.

S druge strane, dobro raspoloženje pokreće opušten tok misli, koji vodi prema kreativnosti i sagledavanju čitave situacije. Sreća signalizira kako je sve sigurno, a Forgas ističe da kao rezultat toga, ljudi koji su dobrog raspoloženja imaju luksuz usredotočiti se na same sebe, prije nego na njihovu okolinu.

Bilo da su pozitivna ili negativna, raspoloženja su relativno niskog inteziteta, za razliku od osjećaja. Raspoloženja se zadržavaju puno više od osjećaja, koji se obično naglo pojave i brzo izgaraju, odnosno nestaju.

Kako bi sve rečeno stavili u pravu perspektivu pobrojat ćemo sedam prednosti koje tuga ima nad srećom i koja su otkrivena dosadašnjim istraživanjima.

1. Poboljšano sjećanje

Forgas je u studiji iz 2009. godine, objavljenoj u časopisu 'Journal of Experimental Social Psychology' testirao koliko se detalja iz trgovine mogu prisjetiti osobe, koje su netom bile u trgovini. Oni koji su u kupovinu išli na tmuran i kišni dan , prisjetili su se više detalja od onih koji su u trgovinu išli tijekom sunčanog i vedrog dana. U ranijoj studiji iz 2005. godine, otkriveno je kako očevici jedne inscenirane svađe, nastoje davati manje lažnih svjedočenja i iskrivljenih detalja događaja, ako su bili tužnog raspoloženja. Forgas vjeruje kako su ta zapažanja odraz činjenice da su tužnije osobe više osjetljive na svoju okolinu, od sretnijih osoba, koje okolinu promatraju ležerno.

Idući put kad ste lošijeg raspoloženja, samo se prisjetite kako vas i to čini boljom osobom.

2. Točnije prosudbe

U eksperimentalnoj psihologiji postoji nešto što se zove 'efekt prvenstva'. Ako pročitate dva odlomka o muškarcu imena Jim, od kojih prvi Jima čini tihim, sramežljivim i introvertiranim, a drugi ga čini ekstrovertiranim, prisjetit ćete ga se kao introvertiranog te reinterpetirati ekstrovertno ponašanje kao atipično. Ako pročitate iste odlomke obrnutim redosljedom, jednako tako ćete zapamtiti prvi, a drugi reinterpretirati kao atipično ponašanje. Ono što je Forgas otkrio jest da dobro raspoloženje naglašava netom navedenu pristranost, dok je loše raspoloženje u potpunosti otklanja. Iz toga je izvučen zaključak kako tužnije osobe donose bolje prosudbe.

3. Smanjena lakovjernost

Osobe negativnog raspoloženja više su skeptične i to na nekoliko načina. Teže će nasjedati na urbane mitove i lakše će otkriti da je netko drugi neiskren.

4. Smanjena stereotipizacija

Forgas i njegovi kolege su u jednom eksperimentu od sudionika zatražili da odigraju igru 'pucaj-ne pucaj', u kojoj je cilj staviti se u ulogu policajca, kojem je zadatak pucati u kriminalce s pištoljima te ne upucati druge osobe, koje drže u ruci mobitel ili bocu soka. Zadatak su dodatno zakomplicirali stavivši na pola potencijalnih meta turbane. Eksperiment je pokazao generalnu sklonost pucanju na mete s turbanom, a najveću sklonost tome pokazali su sudionici veselijeg raspoloženja. Eto, ako je netko veseo ne znači odmah i da automatski razaznaje bolje dobro od zla.

5. Motivacijske prednosti

Ljudi lošijeg raspoloženja biti će ustrajniji u izvršavanju težih zadataka ljudi vedrijeg raspoloženja. Ovi potonji će češće odustajati od teškog zadatka te će naškoditi vlastitoj produktivnosti raznoraznim pauzama.

6. Povećana pristojnost

U usporedbi s osobama koje su upravo pogledale komičan film, osobe koje su upravo pogledale tužan film, češće će svoj prvi upit nakon toga izreći na lijep i pristojan način. Sretniji ljudi su manje svjesni auditorija oko sebe.

7. Veće poštenje

U još jednom eksperimentu, od sudionika je zatraženo da odigraju 'igru diktatora' ili 'igre ultimatuma'. Poanta je ta se određena suma novca podijeli između dva igrača, a tužnije osobe u tim su igrama pokazale veću pravednost i poštenje. Sretnije osobe, tu su opet pokazale da su više orjentirane same na sebe i vlastiti boljitak.

Forgas je iz sveg navedenog zaključio kako su otkrića iz tih studija i eksperimenata u velikoj suprotnosti s općeprihvaćenim mišljenjem o pozitivnim osjećajima, raspoloženjima i sreći kao stanjima koja znače isključivo korist za čovjeka. 'Sada se sve više uviđa da pozitivan utjecaj, unatoč nekim svojim prednostima, više nije univerzalno poželjan', kaže Forgas.

'Loše raspoloženje je viđeno u našoj kulturi, usredotočenoj na sreću, kao problem, ali moramo biti svjesni da privremeno, blagi negativni osjećaji imaju vrlo važne dobre učinke', zaključio je Forgas, a prenosi Science News.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook