Građani koji proživljavaju dramatično dizanje rata kredita, pitaju se ima li tome kraja. No, kraj rasta nemoguće je predvidjeti. Rata kredita od 70.000 eura na 20 godina od ovoga mjeseca skuplja je za 150, a većih kredita i do 300 kuna. Stručnjaci građane ipak smiruju te tvrde da u slijedećem kvartalu nema rasta.
Pročitajte i ovo
Ipak upozoravaju kako su sve opcije za daljnji period i dalje otvorene te da će rast kamata ovisiti o tome koliko će banke plaćati novac i kolika im je procjena rizika. 'Naravno postoji treći faktor, a to je u kojoj mjeri će država uspjevati svoje obveze finacirati na vanjskom tržištu te smanjiti pritisak sa svojom potražnjom na taj način učiniti dostupnijim kapital, a ako je dostupniji onda je i jeftiniji', kazao je Mladen Vedriš, profesor ekonomske politike.
No država radi upravo suprotno i dodatno se zadužuje, na već postojećih 40 milijardi eura duga. Posuđeni novac se ne obrće, već ga se troši za krpanje minusa, a obruč se sve više steže. Uz drastično veće kamate nije ni čudo da i prodaja stanova stoji, investotori ne mogu vratiti novac i uložiti u nove poslove a istovremeno tisuće građevinaca gubi posao, jer loša ekonomska računica vodi u sve deblji minus. Na kraju se nameće pitanje, tko će uspijeti preživjeti period do oporavka.
