Svjetska banka napravila je izvješće o razini zaštite prava financijskih potrošača u Hrvatskoj. Procjenjuju da se zaštita onih koji uzimaju bankovne kredite ili životna osiguranja poboljšala, ali ne dovoljno. Domaće banke upozoravaju da bi klijentima trebale ponuditi jasnije informacije o uvjetima kredita. Također im se poručuje da se kredit ne bi trebao u isto vrijeme naplaćivati i od jamaca i od glavnog dužnika. Problem vide i u nepostojanju središnje institucije za rješavanje potrošačkih problema.
Svjetska banka, onim domaćim preporučuje da porade na zaštiti svojih klijenata. Prva preporuka da im daju jednostavnije informacije o uvjetima kredita. 'Informacije koje se daju financijskim ptrošačima trebaju biti jednostavnije, jasnije i usporedive. To će onima koji dižu kredit, omogućiti da usporede ponude raznih finacijskih institucije i odaberu onu koja je najbolja za njih', smatra Sue Rutledge iz Svjetske banke.
Bankama se preporučuje i umjerenija naplata kredita. Svjetska bankari upozoravaju da se kredit ne bi trebao istodobno naplaćivati od jamaca i od glavnog dužnika. Preporučuju i uvođenje jednog centralnog mjesta za riješavanje pritužbi bankovnih potrošača. 'Ustanovili smo da u Hrvatskoj postoji puno agencija za pritužbe financijskih potrošača, ali niti jedna nije odgovorna za pronalazak rješenja', rekla je Rutledge.
Iz Udruge hrvatskih banaka uvjeravaju da oni već 10 godina kroz radionice educiraju svoje klijente. 'Neke konkretne preporuke su suvišne', smatra Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka. Za njega su suvišne preporuke o odustajanju od ugovora o mijenjanju kamatnih stopa, jer je to sve regulirano novim zakonom o kreditnim institucijama. Domaći zaštitnici potrošača upozoravaju da ljudi dobro ne razumiju što ih točno čeka, ako ne budu mogli otplaćivati rate. Hrvati su od banaka posudili 120 milijaradi kuna. Možda bi taj dug bio manji da im banke jednostavnim jezikom objasne dobre, ali i loše strane zaduživanja.
Ministarstvo financija tvrdi da građanima ostaje milijarda i pol kuna
Stanjem državnih financija itekako se pomno bave i u ministarstvu financija. Državne su financije i s većim PDV-om i kriznim porezom u prva četiri mjeseca u minusu od milijardu i 100 milijuna kuna. No, u Ministarstvu financija tvrde, sve je očekivano, a podbacili su prihodi od poreza na dobit. Proračunski minus umanjila je Ina jednokratnom uplatom 800 milijuna kuna duga. Preostali dug platit će do ljeta. Već sutra Vlada bi mogla dati osnovne obrise novog obračuna plaća koji bi počeo od 1. srpnja. U Ministarstvu financija tvrde građanima će u novčanicima ostati jedna i pol milijarda kuna.
