Osim nekolicine radnika i dijela naše ekipe, zgradom su prošetala tek dvojica pilota u iščekivanju putnika. Ništa bolji prizor nismo doživjeli ni na terminalu, dva privatna zrakoplova te mlažnjak propale avio kompanije Air Adriatic. Da nije žalosno bilo bi smiješno. Nekad perspektivna zračna luka danas jedva krpa kraj s krajem.
Pročitajte i ovo
'Ono što je najveći problem ove zračne luke i zbog čega mi tako poslujemo je što je to još uvijek sezonski tip aerodroma. Znači gro prometa kojeg mi imamo krene negdje krajem trećeg mjeseca, traje do kraja 10. mjeseca, a nakon toga nastane stanka', kaže Branko Fibinger, predstavnik radnika u Nadzornom odboru Zračne luke. Situacija u kojoj se našao riječki aerodrom rezultat je gubitka iz 2008. godine, koji je iznosio 4 milijuna i 100 tisuća kuna. Dio tog minusa, u iznosu od milijun i 900 tisuća kuna, Uprava je pokrila iz rezervi iz 2007. Zračna luka trenutno je likvidna, no problem će nastupiti početkom iduće godine kada dolazi period smanjenog prometa. Za 75 radnika koliko ih je zaposleno u zračnoj luci, plaće su osigurane do kraja godine.
Avioprijevoznici počeli otkazivati ugovore
Zračna luka Rijeka počela je gubiti tržišnu utakmicu onoga trenutka kada su avioprijevoznici krenuli s otkazivanjem ugovora. To je za zračnu luku poput riječke bilo dovoljno da počne zbrajati gubitke u poslovanju. Osim nesposobne bivše uprave, koja je smijenjena sredinom ove godine, dio krivice za nastale gubitke pada i na većinskog vlasnika, odnosno državu. Tako barem tvrdi čelnik Primorsko goranske županije, koja drži 20 posto vlasništva nad zračnom lukom
Iako je izgrađena od čvrstog betona, koji može izdržati nuklearni napad, aerodromska zgrada naprosto vapi za obnovom. Podne pločice nisu mijenjane još 1970. godine, kada je i otvoren aerodrom 'Moramo sa žaljenjem konstatirati da je država mimo županije, mimo aerodroma, mimo lokalne zajednice donijela niz strateški loših odluka gdje je aerodrom proglasila neperspektivnim, gdje je u pregovorima s EU suzbila mogućnost teretnog prijevoza i niz drugih loših odluka', kaže Zlatko Komadina, Primorsko-goranski župan. No direktor zračne luke ne želi svu krivnju prebaciti na državu. Činjenica je, kaže, da je upravo država u posljednjih 10 godina u aerodrom uložila daleko više nego što je trebala. Kao većinski vlasnik pokrila je 74 posto troškova, odnosno uložila je nešto više od 23 milijuna kuna. Županija je dala nešto manje od 8 milijuna kuna, dok ostali suvlasnici, a to su grad Rijeka, Omišalj, Crikvenica i Krk, nisu uložili gotovo ništa.
Ništa za aerodrom izdvajano zadnjih 10 godina
'Proračun grada Rijeke nije za zračnu luku izdvojio ništa u zadnjih 10 godina. Izuzev nekih 12ak tisuća kuna 2004. godine, ali to je nezamjetno. Grad Crikvenica je dao nekakvih 67 tisuće kuna u 10 godina. znači to je 0,2 posto. Opatija je dala 0, grad Krk je dao 0 i Omišalj je dao nekih 0,3 posto, to je na razini 110 tisuća kuna', kaže Mladen Pasarić, direktor Zračne luke Rijeka. Ipak teret krivnje ne treba svaliti samo na suvlasnike. Ništa bolji odnos prema zračnoj luci nije imala ni bivša uprava', kaže Mladen Pisarić, direktor Zračne luke Rijeka.
'Jedan od razloga zašto nije bilo tih ulaganja većih je i taj što nije bilo projekata koje bi zračna luka delegirala za financiranje, je li?, zapitao se Pisarić. A da je obnova ovog objekta nužna uvjerili smo se i sami. Podne pločice nisu mijenjane još 1970. godine, kada je i otvoren aerodrom. Iako je izgrađena od čvrstog betona, koji može izdržati nuklearni napad, aerodromska zgrada naprosto vapi za obnovom. Uzme li se u obzir da je u blizini zračne luke, grad Omišalj, gdje bi u skoroj budućnosti mogao niknuti LNG terminal, o gospodarskom potencijalu ovog objekta ne treba puno raspravljati. Okolica turističkih meka poput Opatije, Crikvenice, Novog Vinodolskog i Baške dovoljno govori i o turističkom potencijalu. Na žalost , u ovoj priči zakazao je upravo turistički sektor.
Što će na kraju biti s ovom zračnom lukom sa sigurnošću nam nisu mogli reći ni naši sugovornici. Već dulje vrijeme priča se o uključivanju privatnog kapitala u obnovu aerodroma. No da bi do toga uopće i došlo cijeli proces mora amenovati većinski vlasnik, odnosno država. Na kraju krajeva možda i nije sve tako crno. Neki od nemarnih vlasnika ipak su se trgnuli, pa je zračna luka za ovu godinu od Crikvenice dobila 195 tisuća kuna. Darežljiva je bila i Opatija, koja je za riječki aerodrom do kraja godine namijenila nešto više od 70 tisuća kuna. Nadamo se samo da ti iznosi neće biti i posljednji.
Emisiju Novac gledajte nedjeljom u jutarnjem terminu programa Nove TV.
