Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Od rasta kamata strahuju i građani i poduzetnici. Nekima su skočile čak dvostruko. Sa oko šest na trinaest posto. Zašto, ne zna nitko.


Sesvetski poduzetnik Zdravko Juričić očekivao je porast kamate na kunski kredit koji je prije dvije godine uzeo za proširenje proizvodnje. No rješenje banke o rastu od 108% odnosno sa 6,25 na 13 posto nije slutio ni u najdubljoj krizi. 'Ovo je očigledno atak na još zdravi dio hrvatskog gospodarstva. Na ovakav način se nas defakto može zatvoriti i ne znam koji je slijedeći korak, preuzeti naše nekretnine?', rekao je poduzetnik Zdravko Juričić.

Vezani članci PR RBA želi biti predvodnik inicijativa koje pozitivno utječu na okoliš Slika nije dostupna Nova demografska mjera: Država plaća pola rate kredita prve četiri godine

Reiffeisen banci, u kojoj je podigao milijun i pol kuna kredita prije dvije godine, sada će svaki mjesec vraćati dvostruku ratu. Više od 13.000 kuna. 'U vrijeme recesije u vrijeme povećanja troškova bojim se da će to samo voditi smanjenju proizvodnje ako ne i gašenju', dodaje Juričić. Loše su to vijesti za njegovih 24 zaposlenika.

Čeka li i ostale hrvatske poduzetnike ovakav rast kamata na kunske kredite te možda i devizne u RBA danas nisu htjeli komentirati. No iz obrazloženja koje su poslali sesvetskom poduzetniku čini se da bi to mogla biti opcija. 'Prvi čimbenik je rast kamatne stope po kojoj se banka financira na domaćem tržištu. Drugi čimbenik je kamatna stopa po kojoj se banka zadužuje u inozemstvu, odnosno premija na kreditni rizik Republike Hrvatske koji se u posljednjih šest mjeseci popeo s 80 na 550 baznih poena', stoji u objašnjenju koje je Juričić dobio od RBA.

I ostale banke podizale su prošlih mjeseci kamate na poduzetničke kredite i do četiri puta. Juričić kaže takve mjere utječu na likvidnost njegovog poduzeća. 'Ide se na uništavanje gospodarstva i to izuzetno drastično visokim kamatama. To već spada u sferu lihvarskih kamata', smatra Juričić. Ako se ovakav trend nastavi, slamku spasa mali i srednji poduzetnici vide u Vladinom fondu za pomoć kako se ionako mala proizvodnja ne bi dodatno usitnila.