Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak, kojima bi se od 1. srpnja sa 1.600 na 1.800 kuna povećao iznos neoporezivog dijela dohotka te s 3.000 kuna na 3.200 osobni odbitak za umirovljenike, Vlada želi pomoći građanima da što lakše podnesu inflatorni udar i rast cijena, kazao je danas ministar financija Ivan Šuker na sjednici Vlade.


Zakonskim izmjenama, koje je Vlada po hitnom postupku uputila u saborsku proceduru, sa 800 kuna na 900 kuna povećava se i osnovni osobni odbitak za uzdržavanu djecu.

Vezani članci Rad i plaća te uvjeti rada Top lista najplaćenijih zanimanja u Hrvatskoj: Pogledajte tko su ''sretnici'' i koliko zarađuju Covid potvrda Jedan osječki restoran samoinicijativno uveo COVID potvrde: "U pet do ponoći lokal se prazni i to naši gosti znaju"

Kako bi zakonske izmjene mogle 1. srpnja stupiti na snagu, Vlada je predložila izmijeniti i Zakon o financiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave, budući da prihodi od poreza na dohodak u cijelosti pripadaju općinama, gradovima i županijama.

Šuker je kazao da će spomenutim povećanjima neoporezivog dijela dohotka državni i lokalni proračuni bilježiti manjak od oko 890 milijuna kuna, ali i naglasio kako to ne znači da će proračuni lokalnih jedinica biti manji, budući da rastu prihodi od poreza na dohodak.

Izvijestio je da su u prvih pet mjeseci ove godine prihodi od poreza na dohodak povećani za 20 posto, da se očekuje kako će se takav trend nastaviti do kraja godine, čime bi, tvrdi, proračunski prihodi lokalnih jedinica mogli biti veći za ukupno 1,5 milijardi kuna.

"Jedinice lokalne samouprave neće biti oštećene, nego će dobiti još više prihoda", rekao je Šuker.

Vlada je u Sabor uputila i prijedlog godišnjeg obračuna državnog proračuna za prošlu godinu, za kojega je premijer Ivo Sanader rekao kako lanjski proračun pokazuje da je njegova vlada u prošlom mandatu ostvarila zacrtane ciljeve - smanjila je deficit, ubrzala gospodarski rast, brinula o ravnomjernom razvoju i socijalno ugroženim društvenim skupinama.

"Sada je puno teže nego prošle godine, ali ćemo makroekonomsku stabilnost čuvati i u ovom mandatu", istaknuo je Sanader.

Saboru je upućen i prijedlog zakona o preradi i uporabi drva i proizvoda od drva, kojim se žele ostvariti preduvjeti za kvalitetnije institucionalno organiziranje, nadzor i kontrolu kvalitete proizvoda i proizvodnje, uvoz i izvoz polugotovih i gotovih proizvoda prerade drva.

Zakon, među inim, propisuje minimalne tehničke uvjete za postrojenja u prerade drva i proizvodnji namještaja, kao i da se, u slučaju kršenja zakon, pravnoj i fizičkoj osobi može izreći privremena zabrana djelatnosti.

U Sabor upućeno novih 11 "europskih" zakona

Vlada je s današnje sjednice u saborsku proceduru uputila novih 11 tzv. europskih zakona, a premijer Ivo Sanader izvijestio je da je za ispunjenje polugodišnjeg plana usklađivanja sa zakonodavstvom EU preostalo još 20-ak zakona.

Sanader je kazao kako je bilo "opravdanih i objektivnih kritika" što se tiče tempa usklađivanja, ali i odao priznanje svojim ministrima koji su "do sada odradili veliki posao".

"To neka bude poticaj da se nastavi takvim tempom, kvalitetno, ali brzo", rekao je premijer.

Saboru je tako upućen prijedlog zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, po kojemu bi i privatne agencije te za tu djelatnost registrirani obrtnici mogli posredovati pri zapošljavanju hrvatskih građana u drugim zemljama - sada to može samo Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ).

Zakon donosi promjene u pojmu nezaposlene osobe, kojom bi se smatrala ona koja se odaziva na svaki poziv HZZ-a oko ponude za posao, jednom mjesečno javlja se HZZ-u, te provodi aktivnosti vezane uz profesionalni plan zapošljavanja - za svaku osobu koja bez posla ostane ne svojom krivnjom izradio bi se individualni profesionalni plan kojega se dužna pridržavati i prihvaćati ponuđeni posao.

Naime, obveza je nezaposlene osobe da u prvih 60 dana mora prihvatiti svaki posao i okviru njezine stručne spreme i radnog iskustva, a nakon godinu dana, ne uspije li posao naći na temelju profesionalnog plana (podrazumjeva i dokvalifikacije, prekvalifikacije i stjecanje novih znanja), procjena bi se vršila po njezinim psihofizičkim sposobnostima.

Zakon predviđa i povećanje naknada za nezaposlene osobe - za prvih 90 dana naknada bi iznosila 70 posto njezine neto plaće koju je primala kod zadnjeg poslodavca, a nakon toga 50 posto, dok bi trajne naknade (s 32 i više godina staža) do umirovljenja ili novog zaposlenja iznosile 40 posto zadnje neto plaće.

Saboru je upućen i zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama, po kojemu bi obvezni roditeljski dopust i dalje trajao do šest mjeseci starosti djeteta, ali se nakon 42. dana, po dogovoru, može prenijeti s majke na oca, a majka i otac ravnopravno mogu koristiti porodiljni dopust nakon prvih šest mjeseci.

Novina je da se roditeljski dopust može koristiti do osme godine života djeteta, i to ne u komadu, nego kako i kada roditeljima najviše odgovara.

Zaposlene majke će za prvih šest mjeseci starosti djeteta primati naknadu u punom iznosu plaće, a drugih šest mjeseci u iznosu 80 posto proračunske osnovice.

Zakonom o doprinosima propisano je da poslodavci za mlade zaposlenike koje prvi put zapošljavanju u prvih godinu dana ne moraju plaćati doprinose za zdravstveno osiguranje.

"To je naš doprinos tržištu novca i mladima za prvo zaposlenje", poručio je Sanader, istaknuvši kako je siguran da poslodavci neće zlouporabiti zakon te mlade nakon godinu dana otpuštati i zapošljavati nove.

Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma među ostalim bi se ograničilo poslovanje u gotovinskom novcu, na način da se u Hrvatskoj zabranjuje naplata u gotovini u iznosu koji prelazi 105 tisuća kuna, odnosno u poslovima s nerezidentima u vrijednostima koje prelaze 15 tisuća eura (odnosi se na poslove vezane uz prodaju robe i pružanje usluga, prodaju nekretnina, primanje zajmova, prodaju prenosivih vrijednosnih papira ili udjela).

Vlada je prihvatila i prijedlog zakona o financijskom inspektoratu RH, o HNB-u (hrvatska bi središnja banka ulaskom u EU imala isti tretman kao ostale nacionalne središnje banke članica Unije), o oznakama izvornosti, zemljopisnog podrijetla i tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, izmjene Zakona o javnim cestama i Zakona o elektroničkom potpisu, te prijedlog zakona o elektroničkim komunikacijama.

Saboru je upućen i prijedlog izmjena Zakona o sudovima, kojim bi se propisala mogućnost da i hrvatski suci sudjeluju u mirovnim misijama.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju