Cijele su se godine više crvenili nego zelenili dalekoistočni, američki i europski burzovni indeksi. No, čini se kako su se s najvećom krizom do sad, ipak susrele članice eurozone. Grčke financijske navike zadale su glavobolje europskim čelnicima, a također su se intenzivnije od ostalih rješavali i problemi irskog, portugalskog i španjolskog gospodarstva.
Pročitajte i ovo
Na naplatu je došao i kolosalni talijanski dug nastao u vrijeme 17-godišnje vladavine jednog od najkontroverznijih političara ikad – Silvia Berlusconija. Pod pritiskom javnosti, ali možda čak i više – burzi, koje ga ove godine nikako nisu favorizirale jer su padale na svaku njegovu potvrdu o ostanku na vlasti, Berlusconi je u studenom ipak dao ostavku na mjesto premijera. Njegovu dužnost 'čišćenja' nagomilanog gospodarskog nereda preuzeo je ekonomist Mario Monti, oformivši vladu eksperata. Za sada ima punu podršku talijanske javnosti, ali i svjetskih lidera. Dok Super Mario nemilosrdno reže troškove, Talijani nestrpljivo čekaju izlazak iz krize. A to bi, sudeći prema procjenama stručnjaka, čak i uz Montija, svjetski poznatog ekonomskog stratega, moglo potrajati godinama.
>> Montijeva vlada prihvatila drakonske mjere štednje
Najveći europski gospodarski problem ove je godine zasigurno bila Grčka. Kada više nisu mogli sakriti prave podatke o svom financijskom stanju, Grci su bili primorani zatražiti pomoć. Shvativši o kojim je razmjerima krize u toj zemlji uistinu riječ, postalo je jasno da spašavanje Grčke zapravo znači spašavanje eurozone. No, uvjeti koji su im bili predlagani toliko su razljutili grčku javnost, da se čak spominjalo njezino isključenje iz Europske unije i eurozone. Uvijek optimističan predsjednik Europske komisije Manuel Barroso takav je scenarij odlučno demantirao. Cjelonoćni maratonski sastanci na kojima se razgovaralo o grčkom problemu naposljetku su urodili plodom. Georges Papandreu dao je ostavku na mjesto premijera, a odgovornost za provođenje plana štednje i vraćanja duga preuzeo je bivši viceguverner Europske središnje banke Lucas Papademos. Osim toga, banke su otpisale čak 50 posto potraživanja na grčke obveznice.
>> Grčka usvojila štedljivi proračun za 2012.
Zbog gospodarske krize koja je potresala cijelu eurozonu pale su još i portugalska Vlada Josea Socratesa , Vlada Briana Cowena u Irskoj te Vlada Ivete Radicove u Slovačkoj.
Sve se češće mogu čuti prognoze o propasti eura. Grčevito se za scenarij opstanka umjetno stvorene valute bori cijela eurozona. Prema procjenama stručnjaka, bogatije bi zemlje u slučaju propasti izgubile oko 25 posto BDP-a, a siromašnije čak i do 50 posto.
Glavnu ulogu u suočavanju s nezavidnim položajem u kojem se našla Europa preuzeli su njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, dvojac popularno nazvan Merkozy. Stresovi čišćenja gospodarskog nereda manje revnih članica eurozone dovelo je do zaključka kako je pod hitno potrebno uvesti strože mjere kontrole i nadzora financijskih stanja svih članica eurozone i to novim europskim ugovorom. Tim bi se ugovorom osigurala fiskalna disciplina radi sprečavanja ponovne dužničke krize. Osim toga, dogovorena bi pravila trebala vratiti povjerenje investitora u sigurnost državnih obveznica zemalja eurozone. Za taj je sporazum osigurana potpora svih zemalja članica Europske unije, osim Velike Britanije koja se žalila da su izneseni uvjeti za nju 'neprihvatljivi'.
>> Postignut dogovor, ali bez Velike Britanije!
Kriza se ove godine toliko 'razmahala' da nije bilo ništa neobično ni kada bi privatna osoba u samo jednom tjednu izgubila vrtoglavih 5,6 milijardi eura.
>> Najbogatiji čovjek na svijetu ovaj tjedan izgubio 5,6 milijardi eura
Već poljuljana gospodarstva našla su se u još lošijem položaju kada su investitori utočište za svoj novac tražili u švicarskom franku. Njegova je cijena ljetos toliko skočila da su se iznosi obroka kredita mnogim korisnicima u toj valuti, gotovo udvostručili.
>> Troje počinilo samoubojstvo zbog deložacija
Zbog naglog jačanja u svega nekoliko mjeseci takav je proces u nezavidan položaj doveo i švicarsko gospodarstvo. Njihovi izvozni proizvodi mnogima su postali preskupi što je građanima Švicarske, prema nekim procjenama, ugrozilo čak deset posto radnih mjesta. Kada je Vlada donijela mjere zaštite svoje valute, još je poželjnije postalo zlato. Nesigurnost na tržištu potakla je mnoge da svoje bogatstvo zaštite tim vrijednim metalom. Sigurno utočište velik dio ulagača još uvijek traži u zlatu, čija je cijena tijekom godine vrtoglavo rasla.
>> Nastavlja se dramatičan pad burzovnih indeksa, zlato jedino utočište
Financijskih šokova ove godine nije bio pošteđen ni SAD-u. Njima je agencija za procjenu kreditnog rejtinga Standard&Poor u kolovozu spustila rejting sa najvišeg AAA na AA+. S još uvijek visokom stopom nezaposlenosti i nemogućnosti postizanja dogovora oko nekih ključnih stavki u državnom proračunu između republikanaca i demokrata, smanjenje rejtinga još je više bacilo Amerikance u očaj. Negativne posljedice procjene S&P-a, ipak nisu bile onako drastične kakvih su se pribojavali američka javnost i njihovi politički dužnosnici.
>> Dosad nezabilježeno: SAD-u snižen kreditni rejting, S&P na udaru kritika
Za ravnodušnost nije bilo mjesta. Razočarani u sustav, s mnogo sumnji u prosperitetnu budućnost, Amerikanci su izašli i još uvijek izlaze na ulice u sklopu prosvjeda 'Occupy'. Putem njega, između ostalog, traže pravednije i sigurnije gospodarsko društvo. Mnogi su stoga odlučili bojkotirati velike banke i svoj novac prebaciti u kreditne zadruge.
>> Amerikanci masovno povlače novac iz velikih banaka
Unatoč krizi većina stanovnika na Zapadu ipak nije imala većih problema s punjenjem obiteljskog stola hranom. Takav problem ponajviše je zahvatio velik dio afričkih zemalja, čije obitelji nemaju dovoljno novca ni za tri obroka dnevno. Svaki dan, objavili su Ujedinjeni narodi, od posljedica siromaštva život izgubi najmanje 50.000 ljudi.
>> Kriza dotukla Afriku: 'Više si ne možemo priuštiti tri obroka na dan'
Kraj godine oskudno se dočekuje u zemljama u kojima su se božićni blagdani tradicionalno slavili velikom potrošnjom. Tako je Portugal ostao uskraćen za inače raskošno i više stotina tisuća eura skupo božićno ukrašavanje Lisabona. Godinu skromno kraju privode i mnoge druge zemlje.
>> Do toga je došlo: Lisabon ove godine neće paliti božićna svjetla
