Pad investicija temeljni je razlog za izbijanje krize, a njihovo ponovno pokretanje ključ je oporavka, kazao je danas predsjednik Vlade Zoran Milanović otvarajući završno predstavljanje vladinih mjera poticanja investicija i restrukturiranja gospodarstva u sklopu projekta ProInvest.
Pročitajte i ovo
Stoga Vlada napore usmjerava na jačanje javnih investicija, poboljšanje poduzetničke i poslovne klime i uklanjanje zapreka za poslovanje i ulaganja, ističe premijer Milanović.
Do kraja godine 15 projekata i 2500 novozaposlenih
Prema njegovim riječima u Agenciji za investicije i konkurentnost registrirano je 60 većih projekata ukupne vrijednosti više od šest milijardi eura i to uglavnom u turizmu, energetici i industriji.
Do kraja godine trebalo bi ih biti realizirano petnaest, uz zapošljavanje 2500 radnika.
Govoreći o koracima kojima Vlada pomaže privredu, Milanović je rekao kako je Vlada inicirala donošenje jednog od najpoticajnijih zakona za razvoj investicija te je odbio prigovore da taj zakon omogućuje rasprodaju ključnih nacionalnih dobara i resursa.
>> Ovako se NE privlače ulagači koje tako željno iščekujemo
To nije istina, kaže Milanović, već je riječ o nužnom ubrzavanju procedura za ulaganja. Da je tome tako, dodao je, pokazat će investicije koje slijede, a pri tom je spomenuo izgradnju novog bloka TE Plomin i drugih energetskih objekata, obnovu željeznica, gradnju novog terminala Zračne luke Zagreb i LNG terminala.
Većina tih investicija bit će financirana iz fondova EU, kaže Milanović.
Najavio je i restrukturiranje javnog sektora naglašavajući da je Vlada i do sada u tom području imala uspjeha, posebno u spašavanju brodogradnje koja je, po njegovoj ocjeni, očuvana u znatno većem obujmu nego u zemljama EU.
Nastavak restrukturiranja javnih poduzeća
Kazao je kako će se nastaviti restrukturiranje javnih poduzeća među kojima Hrvatskih autocesta, Autoceste Rijeka-Zagreb, Hrvatskih željeznica, Hrvatske pošte, Hrvatskih šuma itd.
Vlada pomaže i privatnom sektoru, napomenuo je Milanović, a to se trenutno najintenzivnije odvija kroz predstječajne nagodbe koje su omogućene posebnim zakonom.
Po podacima koje je iznio za predstječajne nagodbe prijavilo se 4200 poduzeća s dugovima od oko 37 milijardi kuna i s 35.000 zaposlenih.
Milanović je podsjetio i da je Vlada smanjenjem doprinosa za zdravstveno osiguranje gospodarstvu osigurala sredstva u iznosu od 2,5 milijardi kuna te ih oslobodila za potencijalne investicije.
Premijer je odbio prigovore da Vlada politikom fiskalne konsolidacije povećava porezni teret i uvodi porezni teror.
Upravo suprotno, tvrdi Milanović, uvođenje reda u porezni sustav i javne financije omogućit će poštenu raspodjelu poreznog tereta.
>> Porezna trlja ruke: Prijavljuje se gotovo dvostruko veći promet!
Vlada pomaže i obrtnicima odobravajući im obročnu i povoljnu otplatu njihovih dugova državi, kazao je premijer.
Spomenuo je i fiskalizaciju čija provedba je za oko 30 posto povećala prijavljeni promet ugostitelja i malih poduzetnika.
Smanjena nelikvidnost
Premijer se istaknuo i da su vladine mjere smanjile nelikvidnost sa 44,6 milijardi kuna krajem rujna 2012. na sadašnjih 37 milijardi kuna uz napomenu da je i taj iznos previsok.
Komentirajući proračunsku politku, istaknuo je da je proračunski manjak smanjen prošle godine za pet milijardi kuna, ali da se javna potrošnja i dalje financira zaduživanjem.
Dio politike smanjenja proračunskog deficita je i smanjenje bruto plaća zaposlenima u javnom sektoru za tri posto, kazao je Milanović koji smatra da je Vlada trebala rezati i oštrije i to odmah na početku mandata.
Premijer ističe da su radna mjesta državnih službenika i namještenika zajamčena, a da je tome pridonijelo i njihovo odricanje od božićnica, regresa i jubilarnih nagrada koje se danas rijetko isplaćuju i u privatnom sektoru.
'Vlada nije zaboravila na radnike'
'Što nismo zaradili ne smijemo ni isplatiti. Plaća nije dugoročno stečeno pravo', kaže premijer Milanović.
Naglašava da Vlada nije zaboravila radnike te podsjeća na uredbu o kažnjavanju poslodavaca za isplatu plaća bez doprinosa te za kategorizaciju neisplate plaća u kazneno djelo. Pored toga, podsjeća premijer, ovršnom ispravom se smatra dokument o dospjeloj, a neisplaćenoj plaći.
Sve te mjere, kako tvrdi, dovele su do toga da je broj radnika kojima se ne isplaćuje plaća pao sa 205.000 početkom mandata Vlade, na sadašnjih 75.000.
Odgovarajući na kritike o promašenosti politike štednje, ali i na one prema kojima su rezovi preblagi, rekao je da je Vlada izabrala srednji put.
Daljnji rezovi onemogućili bi razvoj, a povećanje javne potrošnje nemoguće je zbog visokih deficita i javnog duga, kaže Milanović. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
