Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Godina je počela velikim trzavicama zbog starih grčkih problema, a kriza se produbila zbog sve kritičnijeg stanja s javnim financijama u Španjolskoj i Italiji. Ipak, iz svega lošeg za eurozonu se možda rađa i nešto dobro.


 

Vezani članci Posljedice nevremena u Grčkoj (Foto: AFP) - 2 Raste broj žrtava: Snažne oluje pogodile Francusku, Italiju i Grčku, izolirane stotine ljudi Slika nije dostupna Euro strmoglavo pada, a prognozira se još i veći pad

Eurozona je u novu 2012. godinu ušla sa starim problemima. Nagomilani dugovi praktički bankrotirane Grčke i sve složenija situacija u prezaduženoj Španjolskoj i Italiji opasno su zaprijetili budućnosti zajedničke europske valute. Privremeni mehanizam za pomoć zemljama u financijskim teškoćama (EFSF) činio se nedovoljnim za stabilizaciju stanja pa su kreditne agencije svako malo rušile rejtinge niza država, nezaposlenost je dosezala rekordne razine, a nakon kraćeg oporavka dobar dio zemalja krenuo je put drugog recesijskog dna.

Njemačka kancelarka Angela Merkel pokazala se kao gotovo nesalomljiva zagovornica politike štednje, barem kada su u pitanju oni prezaduženi koje je silom prilika upravo njemački novac pokušavao izvući iz gliba. U tome je imala svesrdnu podršku francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja, no nakon izborne pobjede socijalista Francoisa Hollandea, kojemu proračunska štednja nije takva svetinja, ipak je stvorena svojevrsna ravnoteža.

>> Sarkozy priznao poraz, Hollande novi predsjednik Francuske!

Grčka su svakodnevica postali opći štrajkovi, ulični prosvjedi i sukobi demonstranata s policijom. Uslijed posvemašnje krize, porasli su antiimigrantski i nacionalistički sentimenti pa je na popularnosti dobila ekstremno desna stranka Zlatna zora. Izvanredni parlamentarni izbori održani su dvaput. U svibnju nitko nije uspio formirati vlast pa je nova runda glasovanja održana u lipnju, nakon čega je premijerom postao Antonis Samaras. Njegova se vlada koliko-toliko uspijevala nositi s izrazito teškim uvjetima međunarodnih vjerovnika pa je krajem godine agencija S&P kreditni rejting Grčke s ocjene 'D', koja u osnovi označava totalni bankrot, povisila na 'C', što i dalje znači bankrot, ali podrazumijeva i tračak nade za oporavak.

U Španjolskoj se ekonomska drama na ulice prelijevala kroz velike demonstracije mladih, obrazovanih i nezaposlenih, tzv. indignadosa. I oni su se u nekoliko navrata susretali s policijskim pendrecima, ali pokret je s vremenom pomalo izgubio na snazi. Premda se konzervativni premijer Mariano Rajoy i dalje opire pritiscima da za otplatu nagomilanih javnih dugova i smanjenje velikog proračunskog deficita zatraži financijsku injekciju Europske centralne banke, prije nekoliko je tjedana ipak isposlovao 39,5 milijardi eura iz europskih fondova za spas četiriju banaka u državnom vlasništvu. Čitava je situacija razbuktala separatistička stremljenja u Kataloniji, u kojoj je nova vlast obećala organizirati referendum o neovisnosti od Španjolske. Pristaše odcjepljenja smatraju da ta najbogatija španjolska regija Madridu puno daje, a zauzvrat premalo dobiva. U istom tom Madridu središnja vlast tvrdi da bi bilo kakav referendum o neovisnosti bio protivan ustavu.

Unatoč štedljivoj proračunskoj politici predsjednika tehnokratske vlade Marija Montija, koja je barem na neko vrijeme tu državu izbacila iz fokusa, ekonomska je situacija u Italiji i dalje teška. Bivši premijer Silvio Berlusconi nedavno je u parlamentu kroz glasove zastupnika svoje stranke Montiju uskratio podršku te ga natjerao na ostavku, istovremeno započinjući kampanju za vlastiti povratak u visoku politiku iz koje je bio prisiljen otići upravo zbog krize. U jednom od svojih nedavnih istupa rekao je da bi Italija mogla biti prisiljena na napuštanje eurozone.

Među ostalim žrtvama krize u eurozoni istaknula se i Slovenija, u kojoj je navodna korumpiranost jednog gradonačelnika bila povodom valu povremeno nasilnih uličnih prosvjeda.

Na razini čitave Europske unije zbog krize se počelo intenzivnije razgovarati i pregovarati o dubljoj integraciji članica. U ožujku je potpisan fiskalni pakt koji za cilj ima natjerati članice na veću discipliniranost u upravljanju javnim financijama. Paktu su se odbili priključiti jedino Velika Britanija i Češka. Nakon dugih pregovora, nedavno je dogovorena i prva faza bankovne unije koja bi u budućnosti trebala onemogućiti da skupe greške financijskog sektora plaćaju porezni obveznici.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook