Volite slanije - dovoljan vam je 1 gram soli na dan

Nema onoga tko barem nekada tijekom obroka ne posegne za solju! Osim što ne volite neslanu hranu, rijetki su se zapitali koliko soli na dan unose u organizam?

Pročitajte i ovo ključni savjeti Nestalo je struje? Objavljen vodič koju hranu smijete jesti, a koju treba baciti nakon što se ugase hladnjak i zamrzivač Posljedica rata na Bliskom istoku Kriza je već počela, odjekuje upozorenje: Bogate i siromašne zemlje nadmetat će se za hranu, a zna se tko će ispaštati

tri vijesti o kojima se priča U DNEVNIKU NOVE TV Razrednica kojoj su maturanti kupili automobil: "Nisam navikla na ovakve stvari. Ovo je priča o njima" vlasti pozivaju na oprez Rijedak i opasan virus širi se Njemačkom: Gotovo svi zaraženi umiru, cjepiva nema PAKLENE VRUĆINE Europa pod toplinskom kupolom: Stiže preokret, past će rekordi stari 80 godina

Dosoliti jelo sasvim je normalna stvar i to vam nitko ne može zabraniti, jer kakva bi to bila hrana - za većinu vjerojatno neslana ili bljutava!

Prema dostupnim podacima, u razvijenim zemljama gdje se svakodnevno upotrebljava gotova i polugotova hrana dnevni unos soli često je viši od 10 grama, a doseže i vrijednosti od 20 grama!

Taj je podatak upalio sva zvona na uzbunu, a Svjetska zdravstvena organizacija je unos soli ograničila na oko 5 grama na dan , dok bi maksimala trebala biti na oko 6 grama.
Iako sol ima ključnu ulogu u mnogim fiziološkim procesima jer pomaže u održavanju krvnog tlaka i u pravilnom radu živčanog sustava; ipak čini se da danas uzrokuje više štete nego dobrobiti za ljudski organizam.

Poznato je da obična kuhinjska sol utječe na debljanje jer djeluje na nakupljanje vode u organizmu. Tako, ako uz hranu pojedemo samo jednu žličicu soli u našim se tkivu može nakupiti i do 3 litre vode, što, naravno, utječe i na povećanje težine.

Višak soli loš za zdravlje

Ali poznato je da višak soli negativno djeluje i na mnoge druge procese u organizmu pa bismo trebali - ne potpuno izbaciti, ali smanjiti je na najmanju moguću mjeru ili početi koristiti dijetalnu sol.

'Presoljena' hrana povećava rizik od pojave visokog krvnog tlaka. Manjim unosom soli umanjuje se učestalost karcinoma želuca, a ukupna smrtnost smanjuje se za oko 20%. Manje soli u hrani pomaže i boljem radu bubrega i manjoj pojavi bubrežnih kamenaca te umanjuje rizik nastanka osteoporoze.
Mnoge Europske zemlje nastoje educirati svoje građane kao i predstavnike industrije u proizvodnji hrane da smanje unose soli u svoje proizvode. Smanjenje količine soli u gotovim i polugotovim proizvodima nema samo za posljedicu poboljšanje zdravlja, već je i ekonomski isplativo budući da su uštede i u segmentu potrošnje liječenja veće.

Mnogi još uvijek nisu svjesni da veći dio soli u organizam unosemo hraneći se gotovom ili polugotovom hranom. Sol o kojoj ne razmišljamo konzumiramo u namirnicama koje svakodnevno upotrebljavamo; sirevi i sirni namazi, razne grickalice, kikiriki, pistacio, gotovi umaci, majoneza, sendviči, kruh i peciva, juhe iz vrećice, salame, kobasice, suhomesnati proizvodi, paštete i mnoga druga jela.

Sve su to tako zvane sakrivene soli, dakle one o kojima ne razmišljamo. Ipak uz one domaće 'konkretne obroke' sva ta sol koju smo unijeli u organizam, i kada se sve zbroji- daleko smo iznad preporučenih 5 grama po danu.