Dodajte DNEVNIK.hr u omiljeni Google izvor
Sve je veći broj restorana koji u svojoj ponudi isključivo nude program polaganog uživanja u hrani. Slow Food ime je ekogastronomskog pokreta koji je 1986. godine osnovao Talijan, gastronomski novinar Carlo Petrini, a nastao je kao odgovor gurmana i ljubitelja dobre hrane na galopirajuću ekspanziju brze hrane, odnosno fast fooda.
Pročitajte i ovo
GMO
Genetski uređena hrana stiže na police, a stručnjaci upozoravaju: "Neće se moći ni dokazati štetnost"
STOP nezdravoj prehrani
Rumunjska uvodi porez na 'junk food'
UPUTE LIJEČNIKA
Što učiniti ako osobu pogodi grom? "Nikako uza sebe ne biste smjeli nositi..."
Dr. Samir Haj Barakat
Velika tuga u Slavoniji: U 47. godini tragično preminuo omiljeni liječnik
FILIP MIHALIĆ
Preminuo kontroverzni poduzetnik koji se bogatio na krivotvorenim COVID testovima
Danas je to međunarodna udruga koja promiče kulturu hrane i vina, ali se također zauzima za prehrambenu raznolikost, ekološku poljoprivredu i očuvanje tradicionalnih recepata. Protivi se standardizaciji okusa, zalaže se na pravo konzumenata da se informiraju o hrani, te da se očuvaju tehnike uzgoja i prerade hrane naslijeđene iz tradicije.
Otvorenje MacDonaldsa u centru Rima bila je kap koja je Petriniju prelila čašu te je osjetio da je ugrožena talijanska kuhinja, ali i sve one autohtone, lokalne kuhinje u čijoj sredini se otvoraju lanci restorana brze prehrane. Petrini je znao da je jedini način odupiranja tom valu industrijske hrane bez mirisa, okusa i povijesti internacionaliziranje problema i promoviranje gastronomske kulture, očuvanje poljoprivredne raznolikosti i zaštita tradicionalne hrane kojoj prijeti izumiranje. Tako je Petrini uz podršku prijatelja staru Fiatovu tvornicu u Torinu pretvorio u veliki Sajam hrane nazvan Salone del Gusto, koji se održava sve do danas, svake druge godine u listopadu.
Pokret trenutno ima preko 100 tisuća članova diljem svijeta i svoje urede u Italiji, SAD-u, Njemačkoj, Japanu, Francuskoj i Velikoj Britaniji. Njihova osnovna filozofija je da svatko ima pravo uživati u blagodatima hrane, ali i da ima odgovornost da štiti tradiciju hrane koja omogućava to pravo uživanje.
Zagovornici slow fooda okupljaju se u lokalnim i regionalnim zajednicama kako bi podržavali proizvodnju i trgovinu proizvoda i tako ih spasili od potpunog nestanka i zaborava. Da pokret postoji u Hrvatskoj, borio bi se, posve sigurno, za očuvanje tradicije prodavanja svježeg mlijeka i sira na tržnicama ili pak za promjenu sadražaja ‘generičkih’ menija diljem naše obale.