Bivši general i pomoćnik ministra obrane Vladimir Zagorec, osuđen na sedam godina zatvora zbog krađe dragulja iz MORH-a, od danas se nalazi na uvjetnoj slobodi, nakon što je odslužio više od dvije trećine kazne.
Pročitajte i ovo
Zagorcu je danas na zagrebačkom Županijskom sudu odobreno da posjeti svoju obitelj u Austriji, doznaje se od glasnogovornika suda Krešimira Devčića, dok Zagorčeva odvjetnica Višnja Drenški Lasan nije htjela dati izjavu.
>> Zagorec izlazi iz zatvora 15 mjeseci prije isteka kazne
Zagorec je na Županijskom sudu sucu izvršenja Milanu Došenu dao adresu stanovanja, broj mobitela i zatražio da mu se omogući putovanje u Beč radi posjete obitelji, što mu je i odobreno. Osim toga, javio se u Prvu policijsku postaju i Probacijski ured koji nadzire uvjetni otpust.
Nakon povratka iz Beča, koji se očekuje za dva tjedna, Zagorec se ponovno mora javiti Županijskom sudu.
Uvjetni otpust sudac izvršenja može opozvati u slučaju da osuđenik počini novo kazneno djelo ili ako se neopravdano ne pridržava određenih obveza.
Zagorec je uvjetno otpušten s izdržavanja zatvorske kazne iz kaznionice u Glini, nakon što mu je Povjerenstvo za uvjetni otpust Ministarstva pravosuđa početkom prošlog tjedna usvojilo molbu.
U zatvoru je bio od početka listopada 2008., kad ga je Austrija izručila zbog suđenja za zloporabu položaja i ovlasti, odnosno krađe dragulja iz sefa MORH-a 2000. pri odlasku s dužnosti pomoćnika ministra.
U ožujku 2009. zagrebački Županijski sud nepravomoćno ga je osudio na sedam godina zatvora i oduzimanje imovine u vrijednosti od pet milijuna američkih dolara, to jest 39,4 milijuna kuna, koliko su vrijedili ukradeni dragulji. Vrhovni je sud tu odluku potvrdio u studenome 2009., nakon čega je nekad najodlikovaniji hrvatski general ostao bez čina i odličja.
Njegova odvjetnica ranije je rekla da je Zagorec kao zatvorenik "ocijenjen najboljim ocjenama" te da je zatvorske i izvanzatvorske pogodnosti uredno koristio pa je odluka Povjerenstva bila logična.
Unazad tri godine niz "zvučnih imena" pušten je na uvjetnu slobodu, od Mirka Norca, Hrvoja Petrača i Leona Sulića do Hrvoja Žužića i Fikreta Abdića. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
