Prisjetio se da je 14. studenog 1991. održana sjednica vlade pod predsjedanjem predsjednika države Franje Tuđmana na kojoj je bilo govora o tome da se mora uvesti reda u obranu Hrvatske, odnosno u paravojne postrojbe što se, kazao je, prvenstveno odnosilo na Hrvatske oružane snage (HOS).
Gregurić se ne sjeća da se govorilo o nekim drugim paravojnim formacijama, no poznato mu je da je usvojen zaključak da se od MUP-a zatraži energična reakcija za rješavanje tih problema na terenu.
Tvrdi da je za zbivanja u Pakračkoj Poljani prvi put saznao iz tiska. Kazao je da se ne sjeća da mu je Josip Perković, bivši pomoćnik ministara unutarnjih poslova i obrane, dao bilo kakvu informaciju da su se u Pakračkoj Poljani događale nezakonite radnje. Objasnio je da vlada nije dobivala izvješća nego predsjednik države, MUP i Ministarstvo obrane.
Iako je s Tuđmanom svakodnevno komunicirao, to, kako kaže, nije bila tema razgovora već su oni bili usmjereni kako osigurati funkcioniranje svakodnevnog života.
>> Merčep: Perković me nezakonito uhitio i pokušao ubiti
Svjedok je rekao kako se ne sjeća da mu je tadašnji predsjednik Vrhovnog suda Vjekoslav Vidović rekao za ubijanje civila, ali ostavlja mogućnost da mu je to rekao na hodniku u prolazu. No, tvrdi da mu Vidović o tome nije dao pisano izvješće. S Merčepom, kaže, nije nikad kontaktirao.
Gregurić, koji je bio premijer od srpnja 1991. do kolovoza 1992., rekao je na zagrebačkom Županijskom sudu da je vlada imala prvenstveni cilj osigurati obranu države, što se radilo iz MUP-a. Vlada je trebala osigurati svakodnevni život, brinula se o brojnim izbjeglicama i imala je velike vanjskopolitičke aktivnosti kako bi se međunarodnu zajednicu upoznalo s posljedicama agresije na Hrvatsku, kazao je Gregurić.
Nakon predsjednika treće hrvatske vlade u nastavku današnjeg ročišta svjedočit će Vladimir Šeks koji je bio potpredsjednik Sabora u vrijeme kada su u Pakračkoj Poljani počinjeni ratni zločini protiv srpskih civila 1991. zbog kojih je Merčep optužen.
Saznanja iz Pakračke poljane iz medija
Vladimir Šeks posvjedočio je danas na zagrebačkom Županijskom sudu da je Tomislav Merčep figurirao kao neformalni lider i vođa pričuvne postrojbe MUP-a, ali da nije bio imenovan zapovjednikom niti je imao takav čin.
Šeks je kazao da saznanja o slučaju Pakračka Poljana ima iz medija te uvida u spis dok je bio javni tužitelj od 10. travnja do 10. kolovoza 1992., a prije toga nije nije imao nikakvih službenih ni neslužbenih informacija.Na upit je li mu poznato da su na području Pakračke Poljane bili uhićeni i zatočeni civili, kazao je da je kao javni tužitelj iz spisa crpio takve informacije.
Ispričao je da je početkom kolovoza 1991. imenovan za predsjednika regionalnog kriznog štaba za istočnu Hrvatsku u koji je predsjednik države Franjo Tuđman postavio i Tomislava Merčepa kao sekretara obrane za Vukovar. Tvrdi da sva saznanja o Merčepovoj ulozi od ljeta 1991. do imenovanja na dužnost javnog tužitelja ima samo iz medija, ali ne i iz neposrednog političkog života.
Merčepa je upoznao sredinom 1989. kada je bio ključna figura u osnivanju HDZ-a u Vukovaru. U slavonskoj i vukovarskoj javnosti Merčep je predstavljan kao značajan simbol obrane, kazao je Šeks. Ispričao je da je Merčep sredinom ljeta 1991. premješten u Zagreb, gdje je figurirao kao savjetnik ministra unutarnjih poslova.
Rekao je da nema saznanja da je Merčep u prosincu 1991. bio na službenom putu u SAD-u i Kanadi. Iz medija je doznao da je Merčep bio na području Gospića i Pakračke Poljane. Dodao je kako su mediji Merčepa označili kao jednog od ključnih ljudi za obranu tog područja. Šeks je kazao da kod njega nitko nije intervenirao radi neke uhićene osobe na području Pakračke Poljane.
Suđenje Merčepu, optuženom da je kao zapovjednik pričuvne postrojbe MUP-a odgovoran za ratni zločin protiv srpskih civila, nastavlja se sutra kada bi trebao svjedočiti bivši šef Službe za zaštitu ustavnog poretka (SZUP) Smiljan Reljić.
Obzirom da je svjedok tvrdio da Merčep u akcijama u kojima je sudjelovao nije zapovijedao, sudsko vijeće zanimalo je i je li Merčep obilazio druge policijske postrojbe na tom području ili s njima išao u akcije.-
'Ne', odgovorio je svjedok Čikan. Da u Pakračkoj Poljani nije bilo logora za civile ustvrdio je i drugi Merčepov suborac, Duško Čikan. On je na pakračkom ratištu zapovijedao jedinicom riječkih dragovoljaca te je kazao da je Merčep, iako savjetnik ministra, u oslobodilačkim akcijama sudjelovao kao običan vojnik kojem Čikan nikada nije morao podnositi izvješća.
Kada je upitan koga poznaje od pripadnika postrojbe, čija su se imena u kontekstu ratnih zločina pojavljivala u medijima Čikan je odgovorio. 'Sjećam se Rimca, Muniba Suljića i Mire Bajramovića. Bajramović je smeće koje sam u akciji oslobađanja Lipika morao natjerati da pomogne u zbrinjavanju ranjenog pripadnika postrojbe, koji je na koncu i umro. Inače, Suljić i Rimac su svojevremeno osuđeni u postupku Pakračka Poljana, a Bajramović je u više navrata javno istupio u medijima, pričajući otvoreno o zločinima koji su počinili merčepovci, pri tome kazavši da je on osobno tih godina ubio 70-ak ljudi.
Suđenje se nastavlja sutra kada bi trebao svjedočiti Josip Perković, nekadašnja alfa i omega hrvatskih tajnih službi. Predviđeno je bilo i saslušanje Žarka Domljana, prvog predsjednika Sabora, no Merčepova obrana koja je predložila njegovo saslušanje, sudu nije dostavila njegovu adresu. (VLM Agencija)
