Samo u Hrvatskoj vlasnike hibrida 'lupaju' po džepu

Ipak, uvoz kakvog poznajemo danas neće postojati, jer neće biti ni klasične granice. A s tim ni one dosadne i zamorne papirologije, zbog koje su mnogi dosad odustajali od kupovine vozila u nekoj od europskih zemalja. 'Nikakvih komplikacija na granici neće biti, slobodno će se kupovati auto u bilo kojoj zemlji članici, vi ćete ga dovesti u Hrvatsku, tu ćete ga i registrirati, s tim da ćete platiti sva ona davanja koja su u RH propisana, kao iznos trošarine, poreza i svih ostalih davanja', kaže Marijeta Ćelić iz HAK-a. Da je tome uistinu tako provjerili smo kod susjeda Slovenaca. No, kod njih je cijena rabljenih vozila nakon službenog ulaska u Europsku uniju pala za čak 20 posto.

Pročitajte i ovo viđeno - kupljeno Država prodaje 24 vozila: U ponudi auti, kamioni i gliseri... Hrvatska priča Dobar posao u IMES-u: Kako je tijekom stečaja nestalo 19 vozila s ključevima i prometnim dozvolama

'Po ulasku u Uniju, porastao je interes fizičkih, ali i pravnih osoba da gledaju na tržište EU i s time se dogodilo to da su počele cijene na slovenskom tržištu polovnih automobila naglo padati, tako da možemo reći da su danas primjenjive', tvrdi Srđan Džumhur iz Privredne komore Slovenije. Za razliku od Slovenije, u Češkoj su cijene rabljenih vozila nakon ulaska u Uniju ostale iste. Ono što je definitivni plus članstva u Europskoj uniji je činjenica da ukoliko primjerice odete na odmor u Francusku i tamo ugledate automobil kojeg jednostavno morate imati, moći ćete ga bez ikakvih dodatnih procedura dovesti i u svoju zemlju. Ono što će najvjerojatnije ostati isto jest postupak homologacije, no s jednom malom iznimkom.

'Vozila koja obavljaju homologaciju u državama članicama EU, tamo dobiju potvrdu da su to obavili, sva vozila koja izlaze iz gabarita, oni obavljaju homologaciju, s tim kad se vrate u matičnu državu, recimo u Hrvatsku, tu potvrdu će morati nostrificirati kod nas u nekakvom uredu, ili agenciji za homologaciju', smatra Ćelić. Homologacija će dakle ostati. Zanimalo nas je i hoće li se što promijeniti po pitanju subvencija odnosno poreznih olakšica na kupovinu hibridnih automobila. U Sloveniji se već promijenilo, iako ne daje subvencije, slovenska je vlada kupce hibridnih vozila nagradila manjim porezom.

Vlasnici hibrida plaćaju dvostruko

'Taj porez je vezan na ispust CO2 u zrak. Znači, što manje CO2 ima auto, to niži je taj specijalni porez. Taj porez ide od jednog postotka do 31 posto. Hibridna vozila imaju jako nizak ispust pa prema tome bi taj specijalni porez trebao biti na najnižoj mogućoj stopi', ističe Džumhur. U Hrvatskoj takva praksa, nažalost, ne postoji. Do promjene će doći kada na hrvatskim cestama budemo viđali više vozila na alternativna goriva. Dakle, posve pasivan odnos države jer uopće ne potiče kupnju ekoloških automobila. Tek će veći udio takvih vozila zahtijevati prilagodbu domaćih pravila europskim propisima. No, na koji način potaknuti ljude da kupuju automobile koji su u startu i do 30 posto skuplji nego klasična vozila?

'Neki načini su neplaćanje poreza, subvencija države proizvođaču, što znači da je taj automobil u startu jeftiniji nego automobil koji ima samo benzinski ili dizelski motor, a postoji i famozan primjer Londona gdje se ulazak u centar grada naplaćuje, mislim da je 8 funti dnevno. Vlasnici hibridnih automobila, taj namet ne moraju plaćati', objašnjava Goran Vuzem iz Pametne kune. Tako to rade u Londonu, a u Hrvatskoj pak vlasnike hibridnih vozila dodatno lupaju po džepu. Nedavno su naime uvedene naknade za zbrinjavanje automobilskih dijelova, prema kojima vlasnici hibrida moraju plaćati dvostruko više jer njihovi limeni ljubimci imaju akumulatore i baterije. No što je tu je. Nadamo se samo, da ćemo se za koju godinu na sve ove hrvatske administrativne nelogičnosti samo lagano nasmijati.

Emisiju Automotiv gledajte nedjeljom, u jutarnjem terminu programa Nove TV.