I samo je ime Djevice Orleanske, odnosno Jeanne d'Arc, "hereza", tvrdi Marcel Gay, novinar u "L'Est republicain" koji je više od deset godina istraživao o toj temi.
Pročitajte i ovo
Autori su dobili na uvid pet od 19 pisama koja je napisala. Tri nose potpis "Jeanne", ali ni na jednom od njih ne stoji "d'Arc".
Pod upitnikom je i njezino skromno podrijetlo. Tobožnja pastirica je tijekom suđenja u Rouenu izjavila da "nikad nije čuvala ovce ni drugu stoku".
Izvrsna jahačica, Ivana je dobro poznavala jezik dvora, što se
vidi iz pisanih dokumenata koja se navode u knjizi.
Autore su zbunile i okolnosti njezine smrti. Premda nas povijest uči da je Ivana spaljena na lomači 1431., stotine dokumenata govore da se "Djevica Orleanska" pojavljivala u Metzu, Arlonu (Belgija), Koelnu (Njemačka) i Orleansu nakon 1436.
"I u 15. stoljeću se, kao i danas, manipuliralo javnošću. Jeanne d'Arc je zapravo djelo tajne diplomacije", tvrdi Marcel Gay. "Legenda je lijepa, ali je stvarnost još ljepša."
Na temelju mnogih dokumenata koji potkrepljuju njihovu tezu, autori tvrde da je Ivana bila "psihološko" sredstvo francuske krune u ratu protiv Engleza.
Prema "Operaciji Djevica", koju je navodno osmislila kraljeva punica Yolande d'Anjou, Ivana čuje glasove i postaje Božjim glasnikom kako bi u neprijatelju probudila strah. Ta dosjetka donosi uspjeh u ratu.
I za kraj: Jeanne se, navodno, 1436. udaje za Roberta des Armoisesa, postaje Jeanne des Armoises, a Djevica odlazi u legendu.
Mit o Ivani Orleanskoj oživljen je koncem 19. st. kada ju je
Francuska, nakon poraza 1870., proglasila simbolom Republike. Crkva ju proglašava svetom 1920.
