Obavijesti Video Pretražite Navigacija
27 posto izdvajamo na hranu

Skupo, skuplje - cijene lete u nebo: Stručnjak otkrio može li se očekivati kraj rasta i popuštanje pritiska na obiteljski budžet

Gotovo da nema proizvoda koji nije poskupio. Odlazak na tržnicu ili u trgovinu - postaje sve veći udar na obiteljski budžet. Sabina Tandara Knezović otkriva kolika je prosječna obiteljska košarica, ali i vidi li se kraj inflaciji.

Odlazak na tržnicu više nije isti. Cijene voća i povrća odletjele su u nebo.

"Breskve su mi šok. Trideset kuna kila. Pojela sam dvije breskve ovo ljeto", govori Andrea.

"Ovi koji imaju veće plaće to neće ni primijetiti. A ovi s manjim plaćama, njima će biti velika razlika", komentirala je Josipa.

Zašto je tako? Pitali smo prodavače.

"Suša je bila velika povrća nema. Naprosto ga nema. I zbog toga cijene idu gore", objašnjava Milica.

Poskupjelo je ulje, kava. Raste i cijena žitarica, a onda i pekarskih proizvoda. Žitarice za sobom vuku i cijenu mesa.

A prosječna plaća u Hrvatskoj je 7175 kuna, medijalna - 6023 kune. A da bi preživjeli mjesec, tročlanoj obitelji, prema izračunu sindikata, treba 10.500 kuna. Od toga se na stanovanje izdvaja 17 posto, a na hranu enormnih 27 posto.

"On je u prosjeku Europe između 11 i 13 posto. Dok najrazvijenije zemlje imaju udio troška hrane između pet i osam posto", komentira Krešimir Sever.

Pročitajte i ovo Žena iz Afganistana pokušavaju spasiti živu glavu Kaos u Afganistanu i dalje traje, ljudi uplašeni: "Nemam nikakvu garanciju za život. Ne znam hoće li nam talibani dopustiti disati"

Pročitajte i ovo Slika nije dostupna sukošan i brač VIDEO Vatrogasci dobili bitku i obranili kuće: Oba požara u Dalmaciji uspješno lokalizirana

Dva su razloga, tvrdi ekonomski stručnjak Damir Novotny, zašto je u Hrvatskoj hrana skuplja.

"Mi jednostavno nemamo dovoljno proizvodnje. Ponuda je slabija od potražnje. Osobito u situaciji kada velik broj turista posjeti Hrvatsku. I drugi razlog je što su porezi viši nego u susjednim zemljama", objasnio je.

Prosječnoj obitelji na mjesec nedostaje četvrtina primanja. I onda da ne idu u minus, idu u odricanja.

Na godišnjoj razini na rast cijena najviše je utjecao rast cijena prijevoza za oko 9,3 posto, goriva i maziva za 18.6 posto što je posljedica rasta cijena nafte. Skuplja su i alkoholna pića i duhan za 5.7 posto. Ali i cijene u restoranima i hotelima za 3,95 posto.

Vidi li se kraj inflaciji, pitali smo glavnog ekonomistu Hrvatske narodne banke.

"Nakon rasta inflacije na 1.7 posto u ovoj godini, ona bi mogla blago usporiti u narednoj godini. E sad što je iza takve projekcije? Glavna pretpostavka za smanjenje inflacije je blago smanjenje cijene nafte koja je dala najveći doprinos rastu inflacije u ovoj godini. Očekuje se i stabilizacija i ostalih sirovina uključujući i prehrambene", navodi Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a.

Rizik ovakvih projekcija je, tvrdi Šošić jako velik. Jer se ne zna kako će se gospodarstvo kretati.

 

 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
 

 

Povezane teme

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene