Sudbina hrvatskih analiza je ladica, a investitori nas izbjegavaju

Želimo znati zašto u Hrvatskoj strani investitori nailaze na prepreke koje ih navode da svoje dolare, eure, funte i druge valute troše u Sloveniji, Mađarskoj, Crnoj Gori ili Srbiji. Stranci su u Hrvatsku od '93. do prošle godine uložili oko 23,77 milijardi eura. Premalo je to za Hrvatsku koja ima potencijala, a ne koristi ga.

>> Želimo znati: Zašto strani investitori zaobilaze Hrvatsku?

>> Hrvatska oko sebe ima investicijsku zaobilaznicu

Zašto mi od analize do analize nikad ništa ne napravimo? 'Mi smo poznati po strategijama i analizama, koje su same sebi svrha ,a onda ih netko stavi u ladicu i više ikad ne otvori', ističe Slobodan Mikac, bivši ravnatelj agencije za ulaganja. Mikac je kao čelnik ukinute agencije za investicije prije dvije godine napravio analizu. On ona je ostala mrtvo slovo na papiru.

Nesređenost i nezainteresiranost

Zanimalo nas je i zašto strani investitori izbjegavaju Hrvatsku? 'Kad usporedimo priključak struje ili plina u Hrvatskoj i Slovačkoj ne možemo se s njima komparirati', smatra Mikac. 'Do građevinske dozvole za tipično skladište u blizini glavnog grada pojedine države, u Češkoj trebate 900 do tisuću i sto dolara, a u Hrvatskoj trebate 96 tisuća dolara', dodaje Mikac.

Nesređene zemljišne knjige, prezahtjevna papirologija, nezainteresirana lokalna vlast infrastruktura neprilagođeni porezi samo su neki od problema na koje nailaze strani investitori. 'Ključni problemi za strane investitore su korupcija i spora birokracija', kaže Paul Vandoren, šef delegacije EU u Hrvatskoj.

Korupcija, netransparentnost i birokracija

'Američki investitori kao i ostali imaju iste probleme, a to su transparentnost poslovanja javna nabava, problem korupcije, birokratske prepreke i naravno visoki porezi', objasnila je Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica Američke gospodarske komore. Na svemu tome trebali bi raditi ministri i problem po europskim naputcima riješiti čim prije.

Do građevinske dozvole za tipično skladište u blizini glavnog grada pojedine države, u Češkoj trebate 900 do tisuću i sto dolara, a u Hrvatskoj trebate 96 tisuća dolara. Slobodan Mikac 'Pokušati identificirati detaljne zapreke i tada napraviti pravi plan koji će morati biti implementiran u zakonodavstvo kako bi polučili prave rezultate', kaže Vandoren. Dosada su stranci najviše ulagali u banke, trgovinu, kemijsku industriju telekomunikacije nekretnine ali ne i u proizvodnju.

Krajnje vrijeme za popravljanje imidža

'Imali smo često situaciju da su iz dalekog istoka dolazili ljudi s pitanjem imamo toliko i toliko novaca dajte nam da negdje investiramo. Mi nismo imali ni jedan jedini spremni projekt koji bi im mogli ponuditi', naglašava Mikac. Hrvatskoj je krajnje vrijeme da potakne nova ulaganja kroz nove prilagođene zakone i popravljeni imidž države, jer bez toga investitori će odlaziti u susjedstvo.

'Mi smo spavali onda kada smo se trebali razvijati bilo je godina kada su strana ulaganja rasla pa smo mislili da će se to događati samo po sebi, ali ništa se ne događa samo od sebe', zaključio je Mikac. Ako ne napravimo nešto sami natjerat će nas Europa. Već nas ionako percipiraju kao zemlju koja strance dočekuje mrkog pogleda sa predrasudom da nam dolaze nešto oduzeti.