Već na samom početku, 2010. nam je donijela veliki politički skandal. Točno pola godine nakon što je, u nikada do kraja razjašnjenim okolnostima, odstupio s mjesta premijera, Ivo Sanader je u prostorijama HDZ-a objavio kako je odlučio vratiti se aktivnoj politici. Svoju odluku obrazložio je 'najlošijim rezultatima HDZ-a na nacionalnoj razini od osnivanja stranke 1989. godine' aludirajući na rezultat Andrije Hebranga na predsjedničkim izborima, koji je, suprotno očekivanjima HDZ-a, ispao već u prvom krugu izbora. 'HDZ je pobjednička stranka, a ne stranka od 12 posto. Ovo nije poraz samo kandidata za predsjednika već je i rezultat deficita u vođenju stranke', rekao je Sanader koji je odlučio aktivirati statutarnu ulogu počasnog predsjednika stranke.
>> Sanader: Pogriješio sam kad sam se povukao iz politike
>> Sanader izbrisan iz članstva HDZ-a!
Kako je na Sanaderovom obraćanju javnosti bilo prisutno i oko 15 HDZ-ovih saborskih zastupnika sve je protumačeno kao pokušaj puča unutar stranke, ali reakcije Jadranke Kosor, Vladimira Šeksa i ostatka HDZ-a bile su promptne. 'Održali smo sastanak Predsjedništva HDZ-a na kojem smo se složili da je istup bivšeg premijera neviđeni presedan kojim je nanesena velika šteta te da paralelizam koji traje šest mjeseci vodi u raspad HDZ-a', rekla je Jadranka Kosor obrazlažući odluku o izbacivanju Sanadera iz HDZ-a.
Ukidanje Sanaderovog imuniteta i uhićenje u Austriji
Ovaj događaj na neki način je pokrenuo cjelogodišnju priču o Sanaderu. Nakon mnogih špekulacija o istragama protiv njega, odnosno povratku u politiku, Sanader je podnio zahtjev za aktiviranjem saborskog mandata koji mu je počeo teći 22. listopada kada je u Saboru položio prisegu. Iako je i tada bilo puno priče oko njega, prava afera je uslijedila 9. prosinca kada je USKOK zatražio ukidanje Sanaderovog imuniteta i jednomjesečni pritvor. No, dok je saborsko povjerenstvo takav zahtjev i odobrilo bivši je premijer već napustio Hrvatsku.
>> Raspisana tjeralica: 'Vraćam se za 3 do 4 dana'
>> VIDEO: Snimka privođenja Sanadera
Gotovo dva dana nitko nije znao gdje se Sanader nalazi da bi ga austrijska policija uhitila 11. prosinca u blizini Salzburga. Austrijske vlasti odmah se ga sprovele u Istražni zatvor u čijem se pritvoru još uvijek nalazi, a do kraja godine bi se moglo znati i hoće li ga, i kada, Austrija izručiti Hrvatskoj.
Josipović treći hrvatski predsjednik
U 2010. godini Hrvatska je dobila i novog predsjednika. U drugom krugu SDP-ov kandidat Ivo Josipović s uvjerljivih je 60,26% nadmašio bivšeg stranačkog kolegu Milana Bandića i postao treći hrvatski predsjednik.
>> Službeno: Josipović 60,26, Bandić 39,74 posto
Prvu godinu Josipovićevog mandata obilježila je njegova uloga u regionalnim integracijskim procesima, odnosno procesima suradnje i pomirenja na području bivše Jugoslavije. Tako je krajem svibnja Josipović izazvao zanimanje hrvatske, ali i strane javnosti kada je za vrijeme službenog posjeta Bosni i Hercegovini odao počast srpskim civilnim žrtvama. Prije toga Josipović je u Ahmićima odao počast i Bošnjacima ubijenim od strane HVO-a. Takve postupke pohvalili su svi čelnici u BiH, regiji i cijeloj Europi, a Josipović je svojim čvrstim vezama sa srbijanskim predsjednikom Borisom Tadićem tijekom cijele godine radio na povezivanju cijele regije.
>> Josipović u Ahmićima: Ovo se ne smije ponoviti
>> Tadić: Ovdje sam da se poklonim žrtvama i uputim riječi isprike
>> 'Bio sam usamljen do dolaska Josipovića'
Upravo su veze Josipovića i Tadića pridonjele i kasnijim posjetima srbijanskog predsjednika Hrvatskoj. Tadić je 4. studenog stigao u posjet Vukovaru gdje se poklonio žrtvama na Ovčari. 'Ovdje sam da se poklonim žrtvama i da uputim riječi izvinjenja, da se stvore mogućnosti da naša djeca ne budu opterećena 90-ima', izjavio je Tadić u Vukovaru, a posjet u koji je srbijanski predsjednik došao neslužbeno, kasnije je ipak okarakteriziran kao službeni.
Još jedan posjet uslijedio je 20 dana kasnije kada je u na dva dana stigao u Zagreb, ali posjetio i Srbe povratnike u Lici. Tada je još jednom istaknuo povezanost s novim hrvatskim predsjednikom rekavši kako je 'bio usamljen u svojoj namjeri da vodi drugačiju politiku do dolaska Josipovića'.
Hrvatska po četvrti put mijenjala Ustav
Hrvatska je u godini na izmaku promijenila i Ustav. Iako su tijekom cijele godine bili burni sukobi između HDZ-a i SDP-a, ove dvije stranke su se dogovorile oko ustavnih promjena. Četvrta izmjena Ustava ponajprije se dogodila zbog prilagođavanju ulasku u Europsku uniju, ali najvažnije promjena se dogodila po pitanju glasovanja Hrvata izvan Hrvatske. Tako će dijaspora ubuduće glasovati isključivo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, a birati će fiksno tri zastupnika bez obzira na to koliko ih se odazove na izbore.
>> Izglasan Ustav RH: Ukinuta zastara kriminala iz pretvorbe
>> Prikupljen dovoljan broj potpisa za referendum!
>> Ekskluzivno: Vlada povukla prijedlog ZOR-a!
>> Ustavni sud: Nema referenduma o ZOR-u
>> Referenduma će biti, ali ne o ZOR-u nego o referendumu
Prijepor se događao i oko Zakona o referendumu, odnosno njegovog tumačenje. Nakon što je Vlada predložila izmjene Zakona o radu hrvatski su se sindikalisti protiv istih pobunili i nakon što nisu uspjeli od Vlade izboriti povlačenje zakonskog prijedloga krenuli u prikupljanje potpisa za referendum o predloženom zakonu. U predviđenom roku uspjeli su prikupiti čak 813 tisuća potpisa. Komisija koja ih je obrađivala utvrdila je kako je veliki broj nevažeći, a daljnje prijepore oko istog slučaja spriječila je Vlada povlačeći svoj prijedlog izmjena ZOR-a.
No, sindikalisti su i dalje inzistirali na referendumu, ali Ustavni sud je odlučio kako za njega nema osnova upravo zbog Vladine odluke o povlačenju. Uslijedile su optužbe protiv Ustavnog suda i daljnja neslaganja sindikata s Vladom, a na kraju je cijeli slučaj završio 23. studenog kada su se sindikati i Vlada dogovorili kako će referenduma biti, ali ne o izmjenama ZOR-a nego o samom referendumu, odnosno o načinu prikupljanja potpisa za isti.
Početkom travnja Hrvatsku je protreslo i objavljivanje registra hrvatskih branitelja na internetu. Objavljen je sporni registar, a njegovo objavljivanje izazvalo je velike reakcije. Uslijedila su privođenja i različita tumačenja odakle je registar 'procurio', ali na kraju je cijeli slučaj završio bez velikih otkrića.
>> Na internetu objavljen registar hrvatskih branitelja
Hrvatsku su u 2010. obilježili i mnogi prosvjedi. U Zagrebu su građani prosvjedovali protiv izgradnje stambeno-poslovnog objekta na Cvjetnom trgu, a sredinom srpnja policija je uhitila 150 prosvjednika koji su mirnim prosvjedom blokirali dolazak građevinskih strojeva na gradilište.
Prosvjedovale su i radnice Kamenskog radi neisplaćivanja plaća i nejasne sudbine tvrtke koja je na kraju otišla u stečaj, a radnicama ni štrajk glađu nije pomogao da bi dobile svoj novac. Slična je situacija i u brodogradilištima, a najglasniji u prosvjedima bili su radnici Brodosplita koji traže da im se pomogne u promjeni vlasnika.
>> VIDEO Privedene 142 osobe: Aktivisti, vijećnici i Kregar!
>> Radnice Kamenskog štrajkaju glađu
>> FOTO: Tisuće radnika Brodosplita na ulicama
Dvije sudske presude odjeknule su u cijeloj zemlji. Općinski sud u Zagrebu krajem listopada napadačima na Luku Ritza odredili su, po procjeni javnosti, niske kazne. Jedan je nepravomoćno dobio godinu dana zatvora, drugi odgojne mjere, a protiv trećeg je obustavljen postupak. Takve kazne uzbunile su Hrvatsku u kojoj se bilježi sve više slučajeva nasilja među maloljetnicima.
>> Presuda: Jednom napadaču godina dana za smrt Luke Ritza
>> Za ubojstvo Pukanića i Franjića 150 godina zatvora
Nakon devet mjeseci završeno je i suđenje ubojicama Ive Pukanića i Nike Franjića. Šestorica optuženih dobili su ukupno 150 godina zatvora, a najveće kazne dobili su Željko Milovanović koji je nepravomoćno osuđen na 40 godina te Robert Matanić kojem su određene 33 godine zatvora. Suđenje za ovo ubojstvo odvija se i u Beogradu u odvojenom postupku, a zagrebačko suđenje pratile su do sada nezabilježene mjere osiguranja.