Znate li tko je doista Julian Assange?

Radi se o Julianu Assangeu, rođenom u Townsvilleu, u Australiji, 3. srpnja 1971. godine. Assange je australski novinar, ali ga se često naziva i hakerom, zbog lakoće kojom čita i razbija računalne kodove. Internetski aktivist, Assange je svijetu najpoznatiji kao osnivač internetske stranice WikiLeaks, čiji je glasnogovornik i glavni urednik. Predmet njegova interesa su sloboda medija, cenzura te istraživačko novinarstvo.

Pročitajte i ovo Vraća se kući Julian Assange je slobodan čovjek: Završena duga pravna bitka osnivača WikiLeaksa 14 godina pravne bitke Julian Assange je na slobodi!

Oni koji rade s njime, opisali su ga kao temperamentnog, vrlo inteligentnog čovjeka predanog poslu, koji posjeduje nevjerojatnu sposobnost hakiranja kompjutorskih kodova. U Australiji je vodio poprilično 'nomadski' život, često se seleći postao je otac u osamnaestoj godini, te je ubrzo nakon toga počela bitka za skrbništvom nad djetetom.

Neko je vrijeme bio računalni programer, a razvoj interneta omogućio mu je da se još više posveti računalima. Zajedno s nekoliko prijatelja 1995. godine optužen je za hakerske aktivnosti. Morali su platiti odštetu od nekoliko tisuća australskih dolara, a kaznu zatvora izbjegli su pod uvjetom da takve radnje više nikada ne ponove.

>> Ekvador: Britanija povukla prijetnju upada u veleposlanstvo

WikiLeaks je osnovao 2006. godine sa skupinom istomišljenika i entuzijasta, te na njima objavljuje stvari koje se ne objavljuju nigdje drugdje - tajne informacije, koje se drže daleko od očiju javnosti, Assangeu nisu promakle.

'Da bismo osigurali tajnost našim izvorima, morali smo sve šifrirati, povećavati imovinu, mijenjati telekomunikacije i ljude diljem svijeta, kako bi se konačno aktiviralo pitanje zakona zaštite izvora u različitim nacionalnim pravosuđima', kazao je Assange za BBC 2011. godine. 'U tome smo postali jako dobri, nikad nismo izgubili slučaj na sudu, ali ne možemo od svih očekivati da poduzimaju iste mjere kakve mi poduzimamo', dodao je.

U travnju 2010. godine objavio je snimku na kojoj američki vojnici iz helikoptera pucaju na osamnaest iračkih civila u predgrađu Novog Bagdada. Među civilima su se nalazila i dva Reutersova novinara. Reuters je, kako su pisali mediji, od trenutka kad se nesretni slučaj dogodio pokušavao objaviti snimku, uz argument o slobodi govora, međutim bezuspješno. U videu se jasno vidi kako helikopter preletava područje i ubija ranjenoga Reutersovog novinara, kao i ljude koji su mu pritrčali u pomoć. Na mjestu se nalazilo i dvoje male djece, koja su teško ranjena.

Snimka je to koja je podigla prašinu, a Assangea stavila pod povećalo javnosti. Na WikiLeaksu su objavljeni i povjerljivi ratni dnevnici iz rata u Iraku i Afganistanu. Zapisi su to vojnika američke vojske. Svaki je imao poseban zadatak u ratu, a na WikiLeaksu su objavljena njihova detaljna svjedočanstva. Prvi je to realan pogled u tajni svijet ratova, koje je američka vlada, kako se tvrdilo, tako brižno krila od javnosti. 25-godišnji Bradley Manning, bivši vojnik, odnosno ratni analitičar optužen je da je poslao tisuće dokumenata u WikiLeaks. Time je počinio najveću sigurnosnu provalu u američkoj povijesti.

Julian Assange i druge Manningove pristaše kazale su kako nije on bio taj koji je proslijedio dokumente u WikiLeaks, međutim, policijskom istragom ustanovljeno je postojanje spornih dokumenata na njegovu računalu. Manning je uhićen u svibnju 2010. godine. Kako je bio dio vojske, čija je baza bila blizu Bagdada, Manning je imao pristup podacima koje je američka vlada koristila kako bi slala povjerljive informacije. Uhićen je nakon što je računalni haker Adrian Lamo FBI-u kazao da mu je Manning povjerio što je učinio. Materijali koje je je proslijedio u WikiLeaks bili su video zračnog napada na Bagdad u srpnju 2007., granatiranje u Afganistanu iz 2009., 250 tisuća diplomatskih podataka i 500 tisuća vojnih izvješća.
Suđenje Bradleyju Manningu još je uvijek u tijeku, a špekulira se čak i o smrtnoj i doživotnoj kazni zatvora.

Kasnije iste godine, kada je WikiLeaks svojim objavama 'zavladao' internetom te su čak i neki od najuglednijih svjetskih dnevnih listova ekskluzivno objavljivali dokumente kojima je WikiLeaks bio izvor, britanska je policija privela Assange, i to nakon što je Švedska izdala međunarodnu tjeralicu, zbog navodnih optužbi o Assangeovom seksualnom napastvovanju dviju žena. Švedske ga vlasti žele ispitati zbog navodnih optužbi da je jednu ženu silovao, a drugu seksualno napastvovao tijekom posjeta Stockholmu, u kojem je održao predavanje, u kolovozu 2010. godine. Julian Assange kaže da su obje žene svojevoljno pristale na odnose s njim te da nijednu nije na to prisilio.

Radilo se, naime, o ženama koje su nekoliko dana zaredom viđane u Assangeovu društvu, pritom se odlično zabavljajući. Svjedoci tvrde da se nije ništa spornoga ni nasilnoga dešavalo između Assangea i dvaju žena. Čak su i snimljeni na nekoliko fotografija. Assange je s jednom od njih čak bio i u poslovnim pregovorima.

Assange sam tvrdi da je to pokušaj Pentagona i CIA-e da ga diskreditira. 'Po cijelom svijetu naslovnice su govorile o tome da sam optužen za silovanje. One neće nestati. A znam iz iskustva da će neprijatelji WikiLeaksa nastaviti širiti glasine čak i nakon što su stvari opovrgnute. Ne znam tko je iza ovoga, ali upozoreni smo da, na primjer, Pentagon planira koristiti prljave trikove da nas uništi. K tome smo upozoreni na seksualne namještaljke', kazao je Assange. 

'Optužbe protiv Assangea, naravno, nije inscenirao Pentagon ni bilo tko drugi. Za ono što se dogodilo meni i drugim djevojkama odgovoran je muškarac, koji ima iskrivljenu percepciju žena i koji ima problema kad mu se kaže 'ne'', kazala je jedna od Assangeovih navodnih žrtava za švedski list Aftonbladet.

>> Švedski suci ne žele u London zbog Assangea

U engleskoj pokrajini Norfolk, ugledni britanski novinar pružio je utočište Julianu Assangeu, kojemu je pod jamčevinom dana svojevrsna sloboda, za vrijeme sudskog procesa kojim su Britanci trebali odlučiti hoće li ga izručiti Švedskoj, gdje bi se izvršilo ispitivanje za njegove navodne zločine. Assange
je bio pod neprestanim nadzorom videokamera, uz svakodnevnu obvezu javljanja u obližnju policijsku postaju, a gležnjevi su mu bili vezani specijalnim narukvicama, koje su bile povezane antenama i pratile i analizirale njegovo kretanje. U svibnju je britanski Vrhovni sud ipak odlučio kako Assangea
treba izručiti Švedskoj. Assange je rekao da će tu odluku prijaviti Europskom sudu za ljudska prava, jer se nije slagao s njom, a sučevu je odluku njegova obrana prozvala nevažećom.

Sredinom lipnja Assange je zatražio utočište u ekvadorskoj ambasadi u Londonu, gdje mu je 16. kolovoza osiguran politički azil od strane Ekvadora. Britanska Vlada poručila je da ga neće pustiti da mirno napusti zemlju i ode u Ekvador, a švedsko ministarstvo vanjskih poslova reklo je da je jedini razlog zbog kojeg žele izručenje Assangea zapravo propisno ispitivanje i istraživanje slučaja zbog kojeg je optužen.

Ricardo Patino, ekvadorski ministar vanjskih poslova, zatražio je od britanske Vlade da poštuju suverenu odluku njegove zemlje o pružanju političkog azila Julianu Assangeu. 'On je jedan od rijetkih ljudi koji doista brinu o pozitivnim reformama u svijetu, čak do granice gdje je voljan učiniti nešto radikalno, riskirati pogrešku, samo da bi radio na nečemu u što vjeruje', rekao je Daniel Schmitt, suosnivač WikiLeaksa.

'On ima tu atmosferu oko sebe, gdje ljudi koji su mu bliski žele brinuti za njega i pomoći mu da ide dalje. Rekao bih da to ima veze s njegovom karizmom'. kazao je Raffi Khatchadourian, novinar magazina New Yorker, nakon što je proveo nekoliko tjedana putujući s Assangeom.

>> Predsjednik Ekvadora: Optužbe protiv Assangea nisu zločin u Latinskoj Americi

Razlog zbog kojeg se za pomoć obratio ekvadorskom predsjedniku Rafaelu Correi jest taj što su njih dvojica, kako je rekao, u prošlosti imali slično mišljenje o slobodi. Tijekom jednog intervjua, Correa je opetovano hvalio WikiLeaks i ono što su postigli.

Assange će ostati u ekvadorskoj ambasadi sve dok se ne nađe način da ga se ili izruči ili mu se dopusti
da otputuje u Južnu Ameriku. Ekvador, koji je Assangeu dao azil, zatražio je od Velike Britanije da povuče prijetnje o upadanju policijskih snaga u zgradu veleposlanstva.

>> Assange poručio Obami: Nek SAD prekinu s 'lovom na vještice'

U svom obraćanju javnosti, Assange se zahvalio ekvadorskom veleposlanstvu za pruženi azil. 'Hrabra latinoamerička država ustala je u borbu za pravdu', istaknuo je Assange i zahvalio se ekvadorskom predsjedniku i narodu. 'Hvala i osoblju ovog veleposlanstva na svom gostoprimstvu, unatoč svim prijetnjama koje su dobili', dodao je.

Zasad, međutim, Assange ostaje zatočen u veleposlanstvu, a britanska policija budno pazi na zgradu veleposlanstva. Britanci su rekli da su odlučni ispuniti svoju pravnu obvezu izručenja Assangea Švedskoj.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook