Nakon poraza na izborima, Zoran Milanović podnosi ostavku čime počinje još jedna unutarstranačka kampanja za novog predsjednika SDP-a. Dvojica najozbiljnijih (ili barem javnosti najpoznatijih) kandidata, Ranko Ostojić i Tonino Picula, retorički su antipodi, moglo bi se reći - sušte suprotnosti.
Ranko Ostojić, s jedne strane, nastavak je političke retorike na kakvu nas je navikao Zoran Milanović, a Tonino Picula, s druge strane, pak donosi jedan mirniji, staloženiji ton političkoj komunikaciji, manje konfliktan, manje agresivan, ali i manje strastven, pomalo blijed pa čak i dosadan.
Po kojim izjavama, po kojim riječima javnost pamti Tonina Piculu? Tko je zapravo on? Jedan umjeren političar koji dostojanstveno, razumno i smireno predstavlja Hrvatsku u Europskoj Uniji.
A tko je Ranko Ostojić?
Čovjek koji je postao hit kada je ušao u autobus s migrantima i rekao, "Selam Alejkum, my name is Ranko". Ranko koji je, tijekom nedavnog gostovanja u Dnevniku Nove TV, vrlo jasno i koncizno odgovarao na pitanja, odlučno i samouvjereno reagirao na kritike (primjerice na kritiku kako je i on kao dio uskog Milanovićeva tima pridonio lošem rezultatu SDP-a na izborima), retorički vješto neutralizirao negativne opaske pa ih čak uspio djelomično pretvoriti u pozitivne (broj osvojenih mandata SDP-a banalizira govoreći o tome kao „igranju brojkama“) i sve to čini bez zamuckivanja, zastajkivanja i oklijevanja.
Politički mudro, a retorički vrlo taktično govori o mogućim protukandidatima bez konfliktne, svađalačke manire svojstvene Zoranu Milanoviću. No, to ne znači da Ranko Ostojić ne posjeduje taj „ulični“, „frajerski“ rječnik (koji su članovi SDP-a nekoliko puta izabrali kao preferirani način komunikacije).
Dovoljno je sjetiti se obračuna Ranka Ostojića s glasnogovornikom Mosta ili poruke koju je uputio Boži Petrovu: "Ako imaš muda, dođi na sučeljavanje". Međutim, čini se kako Ranko Ostojić bira svoje bitke, bira trenutke u kojima se valja obračunati oštrim riječima, kolokvijalnim izrazima i žargonom. U antičkoj retorici, jedan od ključnih elemenata jest upravo kairos, odnosno procjena trenutka, analiza situacije i odabir prave strategije, primjerenog stila koji će se upotrijebiti, baš u tom trenutku, baš toj publici u razgovoru na baš tu temu.
S druge strane, Tonino Picula je govornik odmjerenih riječi, promišljenih pa čak i naučenih fraza kojima se želi istaknuti kao najbolji kandidat za novog predsjednika stranke. Glavni argument kojim „ulazi u političku utakmicu“ je „moderna europska socijaldemokracija“ kakvu on predstavlja, kojim će vratiti marginalizirane i izbačene članove stranke i „vratiti povjerenje birača“.
Dakle, sve što se od njega u novije vrijeme moglo čuti jesu klišeji koji su se i kod Zlatka Komadine pokazali kao nedovoljni. Uvesti promjene, vratiti povjerenje, demokratičnost, a sve to izrečeno jednom uspavljujućom govornom izvedbom koja se pogrešno tumači kao uvijek pozitivnom jer je „staložena“ i „smirena“.
Kada treba birače motivirati, „probuditi“ tada govornik i izvedbeno treba pokazati strast, entuzijazam, energiju.
Biti vješt u retorici nipošto ne znači slijediti neka univerzalna pravila ili recept koji će se primjenjivati stalno i svuda već baratati čitavim spektrom argumentacijskih taktika, izvedbenih stilova i strategija te znati dobro procijeniti kada ih i kako primjereno koristiti.
Naravno, i uvijek ih prilagoditi vlastitoj osobnosti jer se „fejkere“ lako i brzo razotkrije.
Ranko Ostojić izgradio je retorički imidž „fajtera“, a Tonino Picula imidž uglađenog gospodina. Međutim, obojica trebaju pokazati kako mogu dobro funkcionirati i u zamijenjenim ulogama jer novog predsjednika SDP-a zasigurno očekuju situacije kada će biti potrebno dobro plivati i u mirnim, ali i uzburkanim političkim vodama.
I upravo se u tome ogleda retorička vještina dobrog političara.
Dr. sc. Gabrijela Kišiček radi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje na diplomskom studiju fonetike predaje Govorničku argumentaciju, Povijest govorništva, Govorništvo za nastavnike i Neverbalnu komunikaciju. Suautorica je knjige "Retorika i društvo" te autorica niza znanstvenih i stručnih radova iz područja retorike. Predsjednica je Odjela za fonetiku HFD-a te članica međunarodnih udruženja retoričara.
