Prvu od njih, nazvanu "jadranska zvonoglavka" našli su na području Jelse na otoku Hvaru, dok su drugu, "hrvatsku pritajnicu", pronašli na čak dvama lokalitetima - kod mjesta Dužice u okolici Siska, te u Jalševcu u okolici Zagreba.
Ova otkrića predstavljaju važan doprinos istraživanju bioraznolikosti u svijetu, ističe u priopćenju voditelj Ureda za odnose s javnošću Instituta Ruđer Bošković, Duje Bonacci.
Također podsjeća kako gljive spadaju među najbrojnije, a ujedno i najslabije istražene skupine organizama na Zemlji. Istodobno, kao razgrađivači organske tvari iz biljnih ostataka i važni simbiotski partneri većine biljaka, one predstavljaju ključnu kariku u brojnim ekološkim procesima.
Stoga otkriće svake nepoznate vrste gljiva predstavlja važan
doprinos istraživanju bioraznolikosti, kao i razvoju strategija za njezino očuvanje.
Od čak 20-tak tisuća vrsta gljiva, koliko se pretpostavlja da ih
obitava na području Hrvatske, do danas je poznato tek oko pet tisuća.
Temeljitija istraživanjima u mikologiji - znanosti o gljivama, u
Hrvatskoj se provode još od sredine 19. stoljeća, no suvremena
sustavna mikološka istraživanja pokrenuta su tek prije 20-tak godina pri Zavodu za molekularnu biologiju Instituta Ruđer Bošković.
Pretraživanjem više do 30 tisuća uzoraka prikupljenih s različitih lokaliteta diljem Hrvatske, "Ruđerovi" su znanstvenici do danas identificirali gotovo dvije tisuće različitih vrsta gljiva, pri čemu su ujedno otkrili i nekoliko potpuno nepoznatih vrsta, ističe se u priopćenju.
-
POLITIČKA BLOKADAZatvara se jedan od najvažnijih graničnih prijelaza između Hrvatske i BiH? "Neće postojati niti jedan za promet ovakvih roba"
-
Bio s obiteljiDrugi smrtni slučaj u mjesec dana: Psina duga 4,5 metra napala ronioca
-
Čemu ovo?U 21. stoljeću: Pogledajte skandaloznu fotografiju marokanske reprezentacije uoči leta na Svjetsko prvenstvo
