Vojni znanstvenici, predvođeni Williamom Killgoreom, koji su o rezultatima istraživanja izvijestili u stručnom časopisu "Sleep", ustanovili su da je skupina dobrovoljaca - vojnika nakon dvije neprospavane noći imala problema pri donošenju brzih odluka u emocijama nabijenim situacijama.
To bi moglo biti važno saznanje kada su u pitanju razne druge
profesije, među kojima i liječnička.
Naime, oni imaju česta noćna dežurstva tijekom kojih su prisiljeni donositi brze odluke u ponekad teškim, odnosno kriznim situacijama.
Otprije je poznato da premalo sna može poremetiti mnoge važne životne funkcije, među kojima posebice koncentraciju i pamćenje.
Neke osobe tvrde da su im dovoljna tri sata sna dnevno da bi se osjećali odmornima, za razliku od drugih koji tvrde da im je potrebno i do 11 sati.
Stručnjaci općenito savjetuju da bi prosječno osam sati sna pojedincu trebalo biti dovoljno za normalno funkcioniranje tijekom dana.
Killgore upozorava kako rezultati istraživanja ne znače da
neprospavane noći osobu pretvaraju u "nemoralnu" kada je riječ o njezinim moralnim uvjerenjima.
"Naši rezultati jednostavno upućuju na zaključak da čovjek nakon nekoliko neprospavanih noći postaje selektivno sporiji kad razmišlja o osobnim moralnim dilemama često vezanim za neke važne odluke. Moguće je da nedostatak sna usporava
sposobnost mozga da primi neke kognitivne i emocionalne informacije potrebne da bi se suočio s rješavanjem ozbiljnih moralnih dilema", rekao je Killgore.
Tijekom istraživanja u kojemu je sudjelovalo 26 zdravih vojnika, od njih je zatraženo da riješe neke hipotetske situacije, odnosno morali su odgovoriti je li rješenje koje im je ponuđeno dobro ili loše.
Znanstvenici su također ustanovili da emocionalna inteligencija utječe na sposobnost osobe da shvati vlastite i tuđe emocije te da uspostavi učinkovit odnos s drugim ljudima.
Istraživanje je pokazalo da su osobe s "posebno dobro razvijenim emocionalnim i društvenim sposobnostima" manje podložne negativnom učinku nespavanja na moralnu
prosudbu.
Postoje indicije prema kojima se neki aspekti emocionalne
inteligencije mogu razvijati i poboljšavati.
Ta bi informacija mogla biti vrlo korisna, smatraju znanstvenici, jer bi se mogao ispitati rezultat ciljanog rada na emocionalnim vještinama (sposobnostima) kod osoba koje se gotovo svakodnevno suočavaju s moralnim dilemama u stresnim uvjetima, poput primjerice liječnika.
-
priča provjerenogInternet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..."
-
NepojmljivoStrahota na groblju u okolici Zagreba: "Pa zar ovo nije krah čovječanstva?"
-
Poznati parRijetko ih viđamo zajedno: Zajednički izlazak bivšeg vatrenog i supruge izazvao je zanimanje prolaznika
