Već je sada zabilježeno da su valovi vrućine na jugu kontinenta intenzivniji i češći u zadnjih 50 godina, dok istodobno slabe udari velike hladnoće. Takva bi se tendencija trebala nastaviti, ističu autori studije koju je objavila Europska agencija za okoliš.
Pročitajte i ovo
Promjene u režimu padalina još više ukazuju na neravnotežu između sjevera i juga. Tijekom 20. stoljeća sjever je primao količinu padalina veću za 10 do 40 posto, dok je jug postajao sve suši, odnosno u nekim južnim regijama količina padalina smanjila se za 20 posto.
U planinama se europski ledenjaci ubrzano tope: u Alpama su izgubili dvije trećine volumena od 1850. godine. Taj se gubitak ubrzava od 80-ih godina prošloga stoljeća, a nastavak toga trenda očekuje se i idućih desetljeća.
Snježni pokrivač smanjivao se ritmom od 1,3 posto svakoga desetljeća u zadnjih 40 godina, a poglavito u proljeće i ljeti.
Osim toga, ubrzano raste razina oceana. Tako je u zadnjih 15 godina porast iznosio prosječno 3,1 mm/godišnje, dok je u 20. stoljeću porast prosječno iznosio 1,7 mm/godišnje.
S time u vezi znanstvenici su uočili porast temperature vode na površini i migraciju nekih ribljih vrsta prema sjeveru, čak za 1000 kilometara u 40 godina. To će "dovesti do nove strategije ribarenja", procjenjuju autori studije.
Općenito, biljke, ptice, insekti i sisavci sele s juga Europe prema sjeveru i gorju. Do 2100. godini pojedine biljne vrste preselit će se za nekoliko stotina kilometara sjevernije, a izumiranje predstavlja prijetnju za više od 60 posto planinskih vrsta.
Za izradu ove studije Europski centar za okoliš, koji je zapravo europski ured Svjetske zdravstvene organizacije i Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije, kompilirao je statističke podatke i studije iz četvrtog izvješća Međuvladine stručne skupine za klimu. Riječ je o dopunjenom izdanju iz 2004. godine, koje treba pomoći Europskoj komisiji da definira svoju strategiju prilagodbe klimatskim promjenama.
