Pitanje u jeku krize: Može li čovječanstvo bez nuklearne energije?

Danas, nekoliko dana nakon velikog potresa i tsunamija koji su pogodili Japan i njegove nuklearne elektrane u prefekturi Myagi, vlade diljem svijeta s oprezom pokreću pitanje financiranja projekata vezanih uz nuklearnu energiju. Tako je Švicarska zabranila gradnju triju novih nuklearki, njemačka kancelarka Merkel najavila je polagano odustajanje od daljnjih ulaganja u nuklearnu energiju pa je čak i Kina, dojučerašnji predvodnik u izgradnji nuklearnih elektrana, trenutačno zamrznula sve buduće projekte, prenosi Popsci.com

Pročitajte i ovo Obnovljivi izvori energije Vjetar i sunce prvi put proizveli više struje od fosilnih goriva u EU PRIJATELJSKE ZEMLJE Rusija mijenja izvoznu strategiju: "Pokazala je visoku razinu učinkovitosti u prilagodbi sankcijama"

tri vijesti o kojima se priča priča provjerenog Internet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..." NAPETOSTI NA BALTIKU Francuski lovci presreli 11 ruskih zrakoplova Nepojmljivo Strahota na groblju u okolici Zagreba: "Pa zar ovo nije krah čovječanstva?"

Budućnost nuklearnih elektrana

Moderne nuklearne elektrane, koje se naziva Generacija III sigurnosno se napredovale od elektrana koje su građene prije 40-ak godina. Tako nove nuklearke nisu više u istoj mjeri ovisne o ljudskoj intervenciji, odnosno u mogućnosti su same usmjeravati procese koje se događaju unutar njih i odolijeti većim opasnostima. Primjerice francuski nuklearni div AREVA u Europi gradi 2 nuklearne elektrane koje mogu pretrpjeti direktne avionske udare, poput onih iz New Yorka 2001.

'Nove nuklearne elektrane imaju mnogo sigurnosnih mogućnosti koje nisu bile moguće prije 30-40 godina', izjavio je Michael Podowski, stručnjak za sigurnosne sustave u nuklearnim elektranama sa bostonskog MIT-a i dodao 'Novi i napredni reaktori koriste pasivnije sigurnosne sisteme koji ne zahtijevaju bilo kakav vanjski utjecaj'.

Usprkos mnogim prednostima u današnjoj gradnji nuklearnih elektrana, pojedini stručnjaci koji ističu da ne postoji savršeni sustav za zaštitu. Jedan od njih je i Ed Lyman, fizičar i član međunarodnog Udruženja Zabrinutih Znanstvenika, koji kaže: 'Novi standardi su sigurno bolji od starih ali generalno gledano mišljenja sam da oba pristupa dijele istu grešku - nitko ne može znati koji scenarij prirodne katastrofe ih može zadesiti.'

Neki stručnjaci predviđaju da uistinu budućnost leži u izgradnji više manjih i zasebnih nuklearnih reaktora, nazvanih modularni reaktori, koji neće postizati visoke temperature i stoga će biti potrebno puno manje truda da ih se u slučaju nesreće ohladi.

Odluka potrošača?

Veliku odgovornost o budućnosti razvoja nuklearne energije mogu imati i potrošači. Nove generacije, kojima je Fukushima prvi dodir sa ovakvom vrstom opasnosti, svojom odlukom mogu utjecati na potrošnju energije. 'Biti će zanimljivo vidjeti kako će mladi ljudi reagirati na nastalo stanje, mladi koji ne poznaju Černobil ili slučaj na otoku Tri milje. Žele li oni prekid gradnje nuklearnih elektrana ili samo bolje dizajnirane i razvijene reaktore?', zapitao se Yaron Danon, profesor na Rensselaer Politehničkom Institutu.

'Osobno ne vidim razloga za prekid korištenja ove tehnologije. Kada netko pogine u automobilskoj nesreći, mi ne prestajemo proizvoditi aute. Radimo na njihovom razvoju i činimo ih sigurnijima.'