Fosili kostiju neandertalaca i drugih drevnih predaka homo sapiensa vrlo su rijetki pa su neki istraživači zaključili da su čovjekovi preci umirali mladi. Kratak život navodno je bio i jedan od razloga nestanka čovjekova rođaka prije 30.000 godina.
Pročitajte i ovo
>> Studija: Neandertalci su bili gurmani
>> Neandertalac se križao s modernim čovjekom
No, antropolog sa Sveučilišta Washington u St. Louisu Erik Trinkaus ispitao je postojeće fosile i odredio smrtnost odraslih homo sapiensa i neandertalaca koji su u različitim dijelovima Europe živjeli jedni uz druge približno 150.000 godina.
Trinkaus je uspio pronaći dovoljan broj fosila obiju skupina, odnosno odraslih neandertalaca i homo sapiensa između 20 i 40 godina i starijih od 40 godina. On tvrdi da podudarnost dobi umiranja pokazuje da su pripadnici obiju skupina živjeli približno jednako dugo.
Ipak, vjerojatno viša stopa plodnosti i niža stopa smrtnosti u dječjoj dobi omogućili su homo sapiensu demografsku prednost, naglašava Trinkaus. (Hina)
