Naši rođaci Neandertalci u Europi su možda opstali dulje nego se do sada mislilo. Istraživanje znanstvenog časopisa "Nature" pokazuje da su oni preživjeli nalet Homo sapiensa u spilji Gorham na Gibraltaru do prije približno 24 tisuće godina.
Do sada se mislilo da su Neandertalci izumrli prije 35 tisuća godina, kada je Homo sapiens počeo osvajati kontinent.
Vezani članci
No, najnoviji dokazi upućuju na to da se neandertalski čovjek održao mnogo duže nakon stupanja suvremenog čovjeka na scenu. Znanstvenici koji su proveli istraživanje vjeruju da su Neandertalci, koji su utočište našli na Gibraltaru, zapravo bili posljednji od svoje vrste.
- Utvrdili smo da je spilja Gorham vjerojatno posljednje mjesto na planetu za koje znamo, a gdje su živjeli neandertalski ljudi, kaže autor studije, profesor Clive Finlayson.
Neandertalci se prvi puta pojavljuju u fosilima starim 230 tisuća godina i , prema dosadašnjim saznanjima, ti su se fizički izuzetno jaki lovci i dominantna vrsta na planetu, prvo počeli širiti na područje današnje Britanije i Iberskog poluotoka pa sve do Izraela i Uzbekistana.
Naša vrsta, nastala u Africi, nakon napuštanja Crnog kontinenta smjestila se na području Nizozemske prije otprilike 40 tisuća godina.
Predmeti poput kamenog oruđa, pronađeni u spilji na Gibraltaru, stari su od 33 pa sve do 24 tisuće godina, utvrdili su arheolozi, što upućuje na zaključak da su se Neandertalci doista duže odupirali dominaciji naše vrste.
Ipak, prikupljeni dokazni materijal nije dovoljan pa znanstvenici mogu tvrditi tek da su se Neandertalci tamo zadržali do prije 28 tisuća godina. No, nez obzira na to radi se o vremenski najbližem boravištu Neandertalaca za koje znamo, na kojem je skupina praljudi našla sklonište od hladnoća posljednjeg ledenog doba.
Arheolozi su utvrdili da je spilja bila vrlo dobro utočište s odličnom ventilacijom - strop spilje vrlo je visok pa se dim s ognjišta nije zadržavao pri tlu među stanarima, već se dizao visoko u zrak i izlazio iz prostorija. Spilja je također bila relativno dobro osvijetljena.
Osim toga, kako je razina mora, velikim dijelom pretvorenog u led, tada bila znatno niža, pred spiljom se protezala široka i dugačka travnata ravnica na koju su u velikom broju dolazile životinje pa Neandertalci nisu imali potrebe jako se udaljavati od doma kako bi pribavili hranu.
Profesor Chris Stringer, iz londonskog "Nature History Museum", smatra kako ovo otkriće daje dublji uvid u uzroke nestanka neandertalskog čovjeka.
- Godinama se trudimo pronaći razloge njihova izumiranja - jesmo li se mi križali s njima asimilirajući ih tako, jesmo li ih nadmašili, izbacili iz konkuencije i istisnuli ili smo ih možda pobili - ovo otkriće potvrđuje teorije prema kojima je njihov nestanak ipak mnogo kompleksniji događaj, kaže Stringer.
- Ideja da je dolaskom modernog čovjeka Neandertalac automatski sišao sa scene naprosto ne stoji, ustvrdio je Stringer.
Homo sapiens do sada je bio "glavni osumnjičeni" da je svojim širenjem i dominacijom doveo Neandertalca do propasti. No, najnovija otkrića sve veću ulogu pridaju klimatskim promjenama.
Posljednje ledeno doba, čini se, bilo je jače nego prijašnja, pogotovo na sjeveru Europe. Veći intelektualni kapaciteti i samim time sposobnost prilagodbe uvjetima koje je karakterizirala hladnoća i kronični manjak hrane, išli su na ruku Homo sapiensu. Upravo suprotno bilo je u redovima Neandertalaca.
Gibraltar je bio jedan od rijetkih "džepova" gdje je klima bila nešto blaža i pogodnija za život neandertalskog čovjeka, no naglim i drastičnim padom temperature prije nekih 24 tisuće godina i to se promijenilo. Drastično se smanjio i broj životinja koje su Neandertalci bili sposobni loviti.
- Ako imamo vrstu čija se populacija toliko smanjila da je došla na rub propasti, dovoljno ju je samo dotaknuti i ona će pasti preko ruba, rekao je Finlayson."
