Oblak, koji nosi ime po svojoj pronalazačici, astronomkinji Gail Smith, trebao bi se sudariti s našom galaksijom za nekih 20 milijuna godina, a sadrži dovoljno vodika za stvaranje milijuna zvijezda veličine našeg Sunca. Njegov, nama najistureniji, dio već je došao do vanjskih granica naše galaksije.
Pročitajte i ovo
Kada dođe do prave, velike kolizije, to će biti sasvim nova faza u razvoju naše galaksije, u kojoj će tada doći do pravog (i doslovnog) 'buma' smrti starijih, ali i rađanja novih zvijezda.
Iako je otkriven još 1963., sve do sada znanstvenici nisu znali udaljava li se on od naše galaksije ili 'pada' u nju.
Koristeći snažan Green Bank teleskop, znanstvenici su saznali i to da je oblak dug 11 tisuća, a širok 2 i pol tisuće svjetlosnih godina, a u našu galaksiju udarit će pod kutem od 45 stupnjeva.
Oblak se trenutačno nalazi na udaljenosti od 40 tisuća svjetlosnih godina i rotira u prostoru zajedno s našom galaksijom, koja ga privlaći svojom gravitacijom.
- Ne znamo otkud je stigao taj oblak, no znamo da će nastati pravi spektakl kada udari u Mliječni put, kaže dr. Felix Lockman, član tima koji se bavio kretanjem ovog oblaka.
Tako će divovski vodikov oblak, kada udari u našu galaksiju (a to će biti poprilično daleko od našeg sustava) izazvati golemi zvjezdani 'vatromet', u kojem će mnoge zvijezde biti uništene, no mnoge će se tada naglo i brzo početi stvarati.
Najveći dio njih bit će zvijezde goleme mase, koje će 'umirati' ubrzo nakon nastanka i to kao supernove, u golemim eksplozijama.
Dio galaksije u koji će udariti oblak stoga će se bitno promijeniti i neće nimalo sličiti onome kakav je danas.
-
Izbori u HrvatskojRezultati izbora: HDZ-u do jutra mandat više, za ostale je stvar gotova
-
Iz minute u minutuIzborna emisija Nove TV! Komunikacijska stručnjakinja: "Ovo nije bio pobjednički govor"
-
Parlamentarni izbori 2024U SDP-u euforija na spomen mogućeg mandatara - Peđa Grbin poručio: "Ovo nije gotovo!"
