Oblak, koji nosi ime po svojoj pronalazačici, astronomkinji Gail Smith, trebao bi se sudariti s našom galaksijom za nekih 20 milijuna godina, a sadrži dovoljno vodika za stvaranje milijuna zvijezda veličine našeg Sunca. Njegov, nama najistureniji, dio već je došao do vanjskih granica naše galaksije.
Kada dođe do prave, velike kolizije, to će biti sasvim nova faza u razvoju naše galaksije, u kojoj će tada doći do pravog (i doslovnog) 'buma' smrti starijih, ali i rađanja novih zvijezda.
Iako je otkriven još 1963., sve do sada znanstvenici nisu znali udaljava li se on od naše galaksije ili 'pada' u nju.
Koristeći snažan Green Bank teleskop, znanstvenici su saznali i to da je oblak dug 11 tisuća, a širok 2 i pol tisuće svjetlosnih godina, a u našu galaksiju udarit će pod kutem od 45 stupnjeva.
Oblak se trenutačno nalazi na udaljenosti od 40 tisuća svjetlosnih godina i rotira u prostoru zajedno s našom galaksijom, koja ga privlaći svojom gravitacijom.
- Ne znamo otkud je stigao taj oblak, no znamo da će nastati pravi spektakl kada udari u Mliječni put, kaže dr. Felix Lockman, član tima koji se bavio kretanjem ovog oblaka.
Tako će divovski vodikov oblak, kada udari u našu galaksiju (a to će biti poprilično daleko od našeg sustava) izazvati golemi zvjezdani 'vatromet', u kojem će mnoge zvijezde biti uništene, no mnoge će se tada naglo i brzo početi stvarati.
Najveći dio njih bit će zvijezde goleme mase, koje će 'umirati' ubrzo nakon nastanka i to kao supernove, u golemim eksplozijama.
Dio galaksije u koji će udariti oblak stoga će se bitno promijeniti i neće nimalo sličiti onome kakav je danas.
-
Izbori u Hrvatskoj
Rezultati izbora: HDZ-u do jutra mandat više, za ostale je stvar gotova
-
Iz minute u minutu
Izborna emisija Nove TV! Komunikacijska stručnjakinja: "Ovo nije bio pobjednički govor"
-
Parlamentarni izbori 2024
U SDP-u euforija na spomen mogućeg mandatara - Peđa Grbin poručio: "Ovo nije gotovo!"