Otvarajući savjetovanje, predsjednik Organizacijskog odbora akademik Slavko Matić podsjetio je da je savjetovanje organizirano zbog alarmantnog stanja i budućnosti šuma hrasta lužnjaka.
Rekao je kako se u posljednjih 13 godina, zbog promijenjenih stanišnih uvjeta, osušilo oko 40 posto lužnjakovih šuma u Hrvatskoj.
"Tlo je sve suše zbog drastičnih promjena u režimu voda, a klima je sve toplija", rekao je, dodavši kako se od toga hrast lužnjak sve više suši i propada.
Matić smatra kako šumarska znanost i struka trebaju dati doprinos ublažavanju nepovoljnog djelovanja čimbenika na lužnjakove šume.
Nakon uvodne riječi govorio je o gospodarenju šumama hrasta lužnjaka u uvjetima narušene strukture sastojina.
"Hrast lužnjak je plemenita, klimatogena vrsta drveća koja tvori trajne šumske zajednice", rekao je Matić, dodavši kako su te zajednice vrlo osjetljive na promjene i pogoršane stanišne uvjete.
Prije svega treba sačuvati tlo na kojemu bi se podigla mlada sastojina koja će se prilagoditi novonastalim uvjetima, rekao je Matić. Napominje također da treba poboljšati gospodarenje šumama te razviti sjemenarstvo, rasadničarstvo i umjetnu obnovu sastojine.
O ophodnji i obrastu pri planiranju gospodarenja šumama hrasta lužnjaka govorio je Juro Čavlović koji smatra da treba provesti konverziju mladih sastojina devastirana obrasta.
Predviđena su, među ostalim, i izlaganja o prirodnom pomlađivanju lužnjaka na malim površinama, promjeni hidroloških uvjeta, režimu podzemnih voda i odumiranju šuma te o dinamici sušenja u Spačvanskoj šumi.
