Vulkani su utjecali na tijek povijesti, budući da vulkanska prašina može imati veliko kratkoročno djelovanje na globalnu klimu, zato što blokira dio Sunčeve svjetlosti koja stiže na Zemlju.
Pročitajte i ovo
Njihov utjecaj osjetio se u tehnologiji i umjetnosti, a jedna ogromna vulkanska erupcija prije 70.000 godina mogla je istrijebiti čovječanstvo.
Erupcija vulkana na planini Pinatubo na filipinskom otoku Luzon dogodila se 1991. godine samo 90 kilometara sjeverozapadno od glavnog grada Manile. Vulkan je u nekoliko uzastopnih erupcija izbacio čak 10 kubičnih kilometara vulkanskog materijala, što je bila druga erupcija po veličini u 20. stoljeću, koja je uzrokovala smanjenje prosječnih temperatura u svijetu za 0,4 do 0,5 stupnja Celzijevih.
Ali, neke erupcije koje su prethodile onoj na planini Pinatubo bile su mnogo smrtonosnije. Erupcija vulkana Krakatoa na istoimenom vulkanskom otoku u Indoneziji 1883. jedna je od najpoznatijih u skorije vrijeme, zato što se dogodila nakon otkrića telegrafa i vijest o erupciji je ubrzo obišla svijet.
U njoj je poginulo na tisuće ljudi, dvije trećine otoka su pretvorene u prah, a dno oceana je drastično izmijenjeno.
No, erupcija Krakatoe nije bila ništa u usporedbi s erupcijom Tambore na otoku Sumbava u Indoneziji, koja se dogodila 68 godina ranije. To je bila najsnažnija erupcija zabilježena u povijesti.
Rijeke vrelog pepela slijevale su se niz vulkan visok 4.000 metara i tada je poginulo oko 10.000 stanovnika otoka Sumbava. Vjeruje se da je vulkan izbacio najmanje 50 kubičnih kilometara vulkanskog materijala, a u atmosferu su dospjele ogromne količine sumpornog dioksida.
Oblak iz Tambore izazvao je neobičnu hladnoću, zato što je doveo do smanjenja temperatura u svijetu za 0,4 do 0,7 stupnjeva Celzijevih. Pa je tako 1816. godina u nekim dijelovima Europe i Sjeverne Amerike postala poznata kao 'godina bez ljeta'.
Mrazevi su uništili usjeve u Novoj Engleskoj i Kanadi, a hladnoćom je teško pogođena i Europa. Smatra se da je oblak iz Tambore 'odgovoran' i za neobične zalaske sunca sa žutim nijansama koje je slikao engleski slikar JMW Turner (1775-1851).
>> VIDEO: Spektakularne snimke erupcije
>> Pepeo iz vulkana u zraku bi mogao ostati i godinu dana
>> Vladavinu dinosaura omogućile su vulkanske erupcije
A zbog neuobičajenih vremenskih prilika, Mary Shelley i njen suprug Percy ostali su 'zarobljeni' u kući lorda Byrona na Ženevskom jezeru. Da bi zabavio goste, lord Byron je predložio da organiziraju natjecanje u pisanju, a najbolje ostvarenje bio je Frankestein, kojeg je napisala Mary Shelley.
Tada je u Europi skok cijena zobi – kojom su se hranili konji koji su vukli kočije – vjerojatno potakla njemačkog izumitelja Karla Draisa da izmisli novo prijevozno sredstvo velociped, koji je bio preteča bicikla.
Vratimo li se još dalje u povijest, prije oko 70.000 godina, jedna ogromna vulkanska erupcija čak je prijetila uništenju čitavog ljudskog roda. Vjeruje se da je 'supererupcija' vulkana Toba na indonežanskom otoku Sumatra izazvala vulkansku zimu koja je trajala šest godina i nakon toga tisućugodišnju zaleđenost.
Supererupcije nastaju kada vulkan izbaci više od 1.000 kubičnih kilometara materijala.
Erupcija Tobe je mogla izazvati masovno izumiranje biljnog svijeta i glad životinjskih vrsta, a postoje dokazi da je došlo do izumiranja velikog broja pripadnika ljudske vrste. Znanstvenici su izračunali da se broj pripadnika ljudskog roda zbog toga smanjio na 5.000 do 10.000, čime je homo sapiens doveden na rub istrebljenja.
Neki stručnjaci su pokušali osporiti vezu između supererupcije Tobe i drastičnog smanjenja ljudske populacije, ali ima onih koji smatraju da je dolazak na rub egzistencije prisilio ljude da postanu domišljati kako bi preživjeli.
To stajalište potkrepljuju dokazi o naprednijim alatima i rani primjeri zanatstva, koji potječu otprilike iz vremena kada se dogodila supererupcija Tobe.
U još daljoj povijesti ogromne vulkanske erupcije su se dovodile u vezu s masovnim iščezavanjem života na Zemlji.
Nekada se vjerovalo da su vulkanske erupcije u Dekanskoj visoravni u Indiji bile uzrok izumiranja dinosaura prije 65 miljuna godina, ali danas je prevladalo mišljenje da su za to 'krivi' komet ili asteroid.
Rezultati nedavnih istraživanja, međutim, pokazuju da je velika vulkanska aktivnost prije 200 milijuna godina možda, ipak, doprinijela dominaciji dinosaura, zato što je uništila njihovu konkurenciju.
Pretpostavlja se da je erupcija u Sibirskoj visoravni prije 250 milijuna godina izazvala i najveće poznato masovno izumiranje. Međutim, supererupcije poput erupcije Tobe u Indoneziji i dalje predstavljaju opasnost.
Park Yellowstone u američkoj saveznoj državi Wyoming često se označava kao supervulkan čija je posljednja erupcija zabilježena prije 650.000 godina. Iako seizmolozi redovne prate promjene u Yellowstoneu, novu erupciju nije lako predvidjeti.
Prema Programu globalnog vulkanizma Instituta Smithsonian, pet najjačih vulkanskih erupcija od 1700. godine su: Tambora (10. travnja 1815.); Krakatoa (27. kolovoza 1883.); Novarupta - Aljaska (6. lipnja 1912.); Pinatubo (15. lipnja 1991.) te Santa Maria, na pacifičkoj obali Guatemale (24. listopad 1902.).
