Imaju li dupini osobnost?

Istraživači već tri desetljeća pokušavaju pronaći odgovore na ta pitanja, a ono što su otkrili, jest da su dupini i više nego pametni. Naime, prema riječima stručanjakinje za neuroanatomiju kitova, Lori Marino, dupini bi vrlo lako mogli biti druga vrsta po inteligenciji na Zemlji.

Pročitajte i ovo crnomorski front Rusija na frontu rasporedila neobično oružje: Opasno je i teško ga je otkriti Apokalipsa u Amazoni Stotine uginulih dupina i tisuće mrtvih riba uslijed povijesne suše: "Kao scenarij iz znanstvene-fantastike"

tri vijesti o kojima se priča kod Popovače FOTO Prizori užasa na mjestu sudara: 29 osoba prevezeno u bolnice, dvije poginule Službe na terenu Stravična nesreća na autocesti A3: Dvoje mrtvih i više ozlijeđenih, promet je u prekidu Poginule dvije osobe Vatrogasni zapovjednik o strašnoj nesreći: "Vozač je vjerojatno pokušavao upozoriti, ali…"

Marino svoje argumente zasniva na studijama mozga kod dupina te navodi kako vrsta dupina, dobri dupin, ima mozak veći od čovjekovog (1,6 kilograma, naspram čovjekovih 1,3 kilograma). No, nije bitna samo veličina mozga kod dupina, jer oni imaju i vrlo kompleksan neokorteks, odnosno dio mozga odgovoran za rješavanje problema, samosvijest i mnoge druge osobine, koje se vežu za ljudsku inteligenciju. 'Mozak dupina vrlo je sličan ljudskom mozgu', ukupni je zaključak kojeg ističe Marino u svojim studijama, piše Science Now.

Dupini su vrlo samosvjesni

Dupini se, između ostalog, prepoznaju u zrcalu, što je isto tako i visok znak samosvijesti te razumiju kompleksne rečenične geste kod ljudi, a mogu i naučiti 'tipkati' po tastaturi pod vodom, kako bi zatražili igračke s kojima bi se igrali. 'Mnoge njihove karakteristike učenja sliče onima što ih viđamo kod ljudske djece', naglašava kognitivna psihologinja Diana Reiss, s njujorškog gradskog sveučilišta Hunter College.

Etika zatočeništva inteligentne vrste

Prema svemu rečenom, nameće se logično pitanje, a ono glasi, zašto onda držimo dupine u zatočeništvu, ako su toliko pametni? 'Mnoge njihove interesantne osobine, zapravo njihovo zatočeništvo čine vrlo neetičnim', smatra Marino. Dodaje kako je njihovo stanište veliko i do 100 četvornih kilometara, a u zatočeništvu oni od tog prostora imaju svega jednu desetinu tisuće. Druga zabrinjavajuća činjenica je masovan izlov tog sisavca u pojedinim dijelovima svijeta, poput Japana.

Na kraju krajeva, tko bi zapravo i poželio biti sličan čovjeku, kada naša vrsta u ratovima ubija milijune i čini strahote na svakodnevnoj bazi. zapravo, kad razmišljamo o tome kako tretiramo dupine, trebali bismo razmisliti i o tome kako se odnosimo i prema samima sebi.