Istraživanja idu od proučavanja seksualnog života pivskih mušica i zijevanja kornjača, do očaja ljudi koji hitno moraju urinirati i korištenja tenkova pri naplati parkiranja, javljaju agencije.
Pročitajte i ovo
Godišnje alternativne Nobelove nagrade, sada u svojoj 21. godini, uručene su na sveučilištu Harvardu pred 1200 ljudi, s dobitnicima pravoga Nobela kao prezenterima nagrada. Da bi pobijedili, znanstvenici prvo moraju ljude natjerati na smijeh, a potom i na razmišljanje', navodi se u postulatima Ig Nobela.
Nagrada za biologiju, često izvor smijeha na dodjelama, pripala je Darrylu Gwayneu iz Kanade i Davidu Rentzu iz Australije koji su pokušali objasniti zašto neke vrste kukaca brkaju australske pivske mušice sa svojim partnericama za parenje.
Nekoliko je nagrada otišlo za istraživanje ljudskog ponašanja pod stresom. Tako je, primjerice, nagrada za medicinu pripala nizozemsko-belgijsko-australskoj skupini znanstvenika za rad pod nazivom Zaustavljanje prelijevanja, o višestoljetnom ljudskom problemu kako neodgodiva potreba za malom nuždom utječe na ljudsku 'radnu memoriju'. Među ostalim, oni su istražili 'zašto neki ljudi donose bolje odluke o nekim stvarima, ali lošije odluke o nekim drugim stvarima kada imaju hitnu potrebu za odlaskom na wc', navodi se u obrazloženju dodijeljene im nagrade. Znanstvenici su na koncu ispravno zaključili da mozak ima velikih problema s donošenjem odluka kada je fokusiran na potrebu za uriniranjem. 'Kada se mora, mora se', rekli su.
Nagrada za psihologiju pripala je profesoru sa sveučilišta u Oslu koji je istražio 'zašto ljudi u svakodnevnom životu uzdišu', a za fiziologiju skupini britanskih, nizozemskih, mađarskih i austrijskih znanstvenika koji su proučavali zijevanje kornjača. Za one koji su se brinuli oko toga, ustanovljeno je da 'nema nikakvih dokaza da je zijevanje tih životinja zarazno'.
Gustoća wasabija koja budi putnike
Francusko-nizozemska skupina dobila je alternativnog Nobela za fiziku 'jer su utvrdili zašto bacači diska imaju vrtoglavicu, a bacači kladiva nemaju'. John Senders sa sveučilišta u Torontu može biti sretan što je živ dočekao ceremoniju dodjele nagrade za javnu sigurnost jer je istraživao 'koliku smetnju pri brzoj vožnji autocestom vozačima predstavlja kaciga s rasklimanim vizirom koji stalno pada i udara po licu'.
Japanski su znanstvenici dobili Ig Nobela za kemiju jer su pronašli 'idealnu gustoću wasabija (japanskog hrena) koja će probuditi usnule putnike u zrakoplovu u slučaju požara i tako im poslužiti kao alarm.
Nagrada za matematiku ravnopravno je dodijeljena šestorici akademika koji su posljednjih godina matematički izračunali kraj svijeta. Petorica su već promašila i stoički podnijela porugu na svoj račun na ceremoniji, ali šesti bi mogao dokazati uzrečicu tko se zadnji smije jer propast po njegovu izračunu dolazi 21. listopada.
Za one koji se čude čime se ti znanstvenici zapravo bave, moglo bi poslužiti objašnjenje ovogodišnjeg dobitnika IG Nobela za književnost, Johna Perryja sa Stanforda koji je razradio Teoriju strukturirane prokrastinacije, odnosno tehnike stalnog rada na nečem važnom kako bi se izbjegao rad na nečem još važnijem.
I naposljetku, Ig Nobel za mir pripao je Arturasu Zuokasu, gradonačelniku Vilniusa koji je javno demonstrirao kako se može riješiti problem ilegalnog parkiranja - sjeo je u oklopno vozilo i pregazio luksuzni automobil jednog od prekršitelja. (Hina)
