Obavijesti Video Pretražite Navigacija
O udovicama, robovima i siročadi

Biblija je starija nego se mislilo

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Arheolozi su otkrili najstariji hebrejski zapis – odlomak koji potječe iz 10. stoljeća prije Krista, iz vremena vladavine kralja Davida. U pitanju je 'socijalno' osviješteni tekst koji govori o tome kako se ljudi odnose prema udovicama, robovima i djeci.

Ovo otkriće znači da su dijelovi Biblije zapisani i stoljećima prije nego što se do sada vjerovalo te da su pojedini dijelovi Starog zavjeta najprije zapisani u formi drevnog hebrejskog.

Pročitajte i ovo Mike Johnson Predviđaju iste iznose za obje zemlje Američki Kongres glasat će o pomoći Izraelu i Ukrajini Ilustracija Vodi se žestoka rasprava Netanyahu pred velikom dilemom nakon iranskog napada: "Napravit ćemo sve što je potrebno"

Sve do sada mnogi su istraživači tvrdili da hebrejska Biblija potječe iz 6. stoljeća pr.Kr. zbog toga jer se smatralo da prije toga nije postojalo hebrejsko pismo.

'Sve govori da je kraljevstvo izraelsko postojalo i prije 10. stoljeća pr.Kr. te da su barem neki biblijski tekstovi pisani stotinama godina prije datuma prezentiranih u dosadašnjim istraživanjima', rekao je Gershon Galil, profesor biblijskih studija sa Sveučilišta u Haifi, koji je dešifrirao tekst.

Tekst je ispisan tintom na glinenom fragmentu trapezoidnog oblika veličine 15x16,5 centimetra, a pronađen je kod doline Elah u Izraelu prije više od godine dana.

Profesor Galil utvrdio je da je to rani oblik hebrejskog, koji ima korijene uobičajene za taj jezik, ali vrlo rijetke u ostalim semitskim jezicima.

Tekst koji se odnosi na robove, udovice i siročad je tipičan za biblijski, ali održava ideje za koje se praktično nije čulo u okolnim kulturama, piše izraelski tisak.

Uz to, kako kaže profesor Galil, tekst je nađen u maloj zajednici, što znači da je pisara bilo čak i tamo te da je hebrejsko pismo bilo dovoljno razvijeno da se njime ispiše složeni tekst poput biblijskog.

Deseto stoljeće prije Krista bilo je razdoblje vladavine kralja Davida. Kada je tekst pronađen postavljalo se pitanje je to zaista hebrejski ili neki drugi lokalni jezik. Međutim, sadržaj je, kako se pokazalo, specifičan za hebrejsku kulturu.

'Taj tekst koristi glagole karakteristične za hebrejski kao što su asah (jesam) ili avad, (radio), koji se rijetko koriste u drugim regionalnim jezicima. Posebno riječi koje se pojavljuju u tekstu kao što su almanah (udovica), su specifične za hebrejski i pišu se drugačije u drugim lokalnim jezicima', rekao je profesor Galil.

Sam sadržaj zapisa, kojem nedostaju neka slova, podsjeća na druge biblijske tekstove, kao što su prorok Izaija, Psalmi i Knjiga izlaska, ali prve analize govore da nije u pitanju kopija nekog starijeg biblijskog predloška.

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene