Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Bivši američki potpredsjednik Al Gore, sudionik skupa o klimi u poljskome Poznanu, vjeruje da će u Kopenhagenu 2009. svijet postići sporazum o klimi, javlja agencija AFP nakon što je ranije Europska unija prihvatila mjere protiv globalnog zatopljenja.


'Da, mi to možemo', uzviknuo je pred sudionicima skupa u Poznanu Al Gore, rabeći izborni slogan budućeg američkog predsjednika Baracka Obame.

Vezani članci Slika nije dostupna VIŠEMINUTNE OVACIJE PROLOMILE SE DVORANOM Usvojen povijesni sporazum Slika nije dostupna POVIJESNI SPORAZUM Odobravanje višeminutnim pljeskom

Gore, koji je 2007. zajedno s UN-ovom udrugom za klimatske promjene, dobio Nobelovu nagradu za mir zbog doprinosa jačanju svijesti o globalnom zatopljenju, ocijenio je da ima razloga za optimizam.

'Napredujemo bolno sporo', rekao je Al Gore, te dodao 'razlozi da budemo optimistični veći su od razloga za sumnju'.

Sudionici skupa u Poznanu trebaju u petak dogovoriti financijsku pomoć za siromašne nacije suočene s posljedicama klimatskih promjena: poplavama, sušama ili rastom razine mora, nakon što se skup dva tjedna tekao u prijeporima i protuoptužbama bogatih i siromašnih.

Gore nije komentirao mjere koje su u petak postigli šefovi država i vlada zemalja članica Europske unije. Oni su dogovorili da do 2020. godine EU za 20 posto poveća udio obnovljive energije u ukupnoj potrošnji, za 20 posto smanji emisije stakleničkih plinova i za 20 posto poveća energetsku učinkovitost.

No najavljeni sporazum iz EU pozdravio je John Kerry, predsjednik Vanjskopolitčkog odbora američkog senata.

'Mislim, doista da nam je EU danas pružio fantastičan uzor', rekao je Kerry.

'Nema nijednog kontinenta na svijetu koji je sebi nametnuo tako obvezujuće propise', komentirao je europski dogovor u Bruxellesu Nicolas Sarkozy, predsjednik Francuske koja sada predsjeda EU.

Protokol iz Kyota, kojim se potpisnice obvezuju smanjiti emisije stakleničkih plinova od 2008. do 2012., do danas je ratificiralo 37 industrijski visoko razvijenih zemalja, ali ne i Sjedinjene Države koje same emitiraju četvrtinu svih stakleničkih plinova u svijetu.

Valjanost Protokola iz Kyota istječe 2012., a summit u Poznanu treba donijeti nacrt sporazuma koji će biti 2009. prihvaćen u Kopenhagenu, kao sporazum 'poslije-Kyota'.