No, zato banke u Sloveniji bilježe veće gubitke od hrvatskih. Banke u Hrvatskoj ponašaju se suprotno ekonomskim zakonima i u recesiji umjesto da smanjuju, one povećavaju kamate. Želimo znati može li se zaustaviti banke u bogaćenju na račun građana?
Pročitajte i ovo
Život na kredit hrvatska je svakodnevica za više od 80 posto građana. U krizi potražnja za kreditima pada, ali ne i kamate. Trenutačno su najtraženiji krediti za stan. 'Kamatne stope u Hrvatskoj su u padu. Brzina i trend pada ovisit će o nizu elemenata', rekao je Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka.
>> Vlada predložila zakone na kojima je inzistirala akcija Želimo znati
Elementi se po tumačenju udruge banaka ne odnose na njih. Ministar financija Ivan Šuker to ne želi prihvatiti. 'Oni koji daju takve izjave, njima je stalno netko drugi kriv, oni nisu za ništa krivi. Svatko treba počistiti u svom dvorištu', kaže Šuker.
U Hrvatskoj posluju 34 banke - 15 domaćih privatnih, dvije državne i čak 17 inozemnih, koje drže 90 posto posla. 'U našoj zemlji su banke izbavile državu, dok su u drugim zemljama zemlje pomagale banke', rekao je Bohaček. Kamate u Hrvatskoj su rasle, tvrdi Bohaček, jer je zemlja percipirana kao rizična. Nabaviti novac i za banke bi bilo teško.
'Gospodin Bohaček si svašta dozvoljava'
Na kritike iz HUB-a, Šuker je odgovorio da su državne financije stabilne, a da si gospodin Bohaček svašta dozvoljava 'Ključ u padu kamatnih stopa je u rukama Vlade. Na način da se Vlada fiskalom politikom i odgovornom percepcijom odgovorno suočila s krizom te da provodi reforme', rekao je Bohaček. 'Državne financije su stabilne, a to što netko priča ovako, daje neutemeljene ocjene. Gospodin Bohaček si svašta dozvoljava', rekao je Šuker.
Banke se ponašaju kao država u državi, smatra ministar. Tvrdi da on nad njima nema ingerenciju, za razliku od HNB-a. 'Njima nitko ne brani da oni u ovom trenutku, kada je kriza zbog koje je kreditna aktivnost pala, da smanje kamatnu stopu i na taj način pomognu i poduzetnicima i građanima', rekao je Šuker.
Kamate na stambene kredite primjerice u Sloveniji upola su niže od hrvatskih. Slovenija je zemlja Unije s eurom kao valutom, pojašnjavaju banke. 'Banke na kamate nisu povećale dobit, uspjele su je održati i to manju od 2008. To da su kamate ekstra zarada to se može reći da je glupost', kaže Bohaček.
'Banke imaju prostor sniziti kamate'
Za 100 tisuća eura kredita na trideset godina u Hrvatskoj je prosječna kamata 6,5 posto. U Sloveniji je nešto više od dva. Rata takvoga kredita kod nas iznosi 540, a za Slovenca 420 eura. Na sto posuđenih hrvat vrati skoro 200, a Slovenac 150 tisuća.
'Oni vjerojatno imaju prostora imaju jer ne moraju imati dobit nekoliko milijuna kuna. Može ta dobit biti i malo manja u ovim kriznim vremenima, pa će tako pomoći onima od kojih su živjeli dobro', kaže Šuker. 23 hrvatske banke u prošloj godini ostvarile su dobit. Ona je nakon oporezivanja iznosila 3,4 milijarde kuna.
Banke su neovisne, Vlada ih može ograničiti samo povećanjem stopa poreza na dobit. Državi to nije u interesu jer kada građani smanje kreditne apetite bankama ostaju poduzetnici i država koje pogotovo u krizi stalno kreditiraju. Nastavit ćemo tražiti odgovor na pitanje do kada će Hrvatima kamate na kredite biti među najvišima? Čekamo odgovor HNB-a koji jedino direktno može utjecati na banke.
