Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Virusni hepatitis ili kronična bolest jetre, jedan je od vodećih javno-zdravstvenih problema u Hrvatskoj, jer se svake godine otkrije između 300 i 400 novozaraženih virusom hepatitisa C te oko 200 novozaraženih virusom hepatitisa B, rečeno je na današnjoj tematskoj sjednici saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb, na kojoj je prihvaćen prijedlog rezolucije o borbi protiv virusnih hepatitisa i prijedlog akcijskog plana za njezino provođenje.


Donošenjem tih dokumenata Hrvatski sabor pridružio bi se Europskom parlamentu koji je donošenjem Deklaracije o hepatitisu 2007. godine naglasio važnost prevencije, ranog otkrivanja i optimalnog liječenja te bolesti. Naročito se naglašava opasnost od hepatitisa C koji je proglašen 'tihim ubojicom', jer zaražene osobe nemaju izražene simptome i znakove bolesti te tako predstavljaju mogući novi izbor zaraze.

Vezani članci Kakav nered - 4 Objavili tužne i uznemirujuće slike nereda u kojem žive, hitno im je potrebna pomoć Slika nije dostupna Stariji od 23 godine potencijalne žrtve hepatitisa B i C

>> Najučinkovitiji lijek za hepatitis C dostupan svima

'Tihim ubojicom',je proglašen hepatitis C jer zaražene osobe nemaju izražene simptome i znakove bolesti te tako predstavljaju mogući novi izbor zaraze

Predsjednik Odbora Andrija Hebrang istaknuo je kako hepatitis, unatoč značajnim naporima da se suzbije, predstavlja veliki problem u Hrvatskoj. Dok se broj zaraženih hepatitisom A smanjio od 1966. do danas sa 14.000 na svega 29 oboljelih, broj slučajeva hepatitisa B i C i dalje je zabrinjavajući, ocijenio je Hebrang.

Zamjenik predsjednika Odbora Rajko Ostojić upozorio je pak da 80 posto oboljelih od hepatitisa B na kraju, zbog propadanja jetre, oboli od hepatocelularnog karcinoma (ciroze jetre) za što je nužna transplantacija tog organa.

Rezolucijom te preporukom Vladi da izradi akcijski plan provedbe pozivaju se nadležne institucije da prepoznaju opasnost i učine sve u suzbijanju širenja infekcije te stručnjacima stvore povoljnije ozračje za borbu protiv te opake bolesti. U raspravi su sudjelovali najpoznatiji hrvatski stručnjaci koji se bave liječenjem hepatitisa i njegovih posljedica te predstavnici nevladinih udruga.

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu dr. Irena Jukić iznijela je prijedlog, koji bi trebao postati djelom akcijskog plana o uvođenju tzv. molekularnog testiranja krvi na hepatitis kod svih darivatelja krvi u Hrvatskoj kako se to već radi u zemljama Europske unije. Tako bi se osigurala bolja kontrola krvnih pripravaka i spriječio prijenos bolesti putem krvi.

Dr. Andrijana Vince iz Klinike za zarazne bolesti rekla je kako u danas u 80 posto slučajeva glavni prijenosnici hepatitisa C interovenozni narkomani. U 15 posto slučajeva se prenosi spolnim putem, a u pet posto su zato krive bolničke infekcije. Dodala je međutim da veliki "rizični rezervoar" za prijenos hepatitisa B predstavljaju osobe iznad 20 godina starosti, jer su nezaštićene cjepivom. U raspravi je među ostalim rečeno da u ovom trenutku imamo 'eksploziju' oboljelih od ciroze jetre te da će u idućih deset godina iz hrvatskih zatvora izaći dodatnih 30.000 zaraženih osoba.