Poruka je to ovogodišnjeg Izvješća Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pod naslovom "Sigurnija budućnost: sigurnost globalnog javnog zdravlja u 21. stoljeću" koje donosi šest ključnih preporuka za podizanje zdravstvene sigurnosti na višu razinu.
Pročitajte i ovo
To su: puna primjena Revidiranih međunarodnih zdravstvenih preporuka (IHR 2005), globalna suradnja u nadzoru, alarmiranju i odgovoru na epidemije, razmjena znanja, tehnologija i materijala (virusa, laboratorijskih uzoraka), globalna odgovornost za unapređenje zdravstvene infrastrukture u svim zemljama, intersektorska suradnja vlada i povećanje globalnih i nacionalnih resursa za kampanje za obrazovanje, nadzor, opremljenost laboratorija, i prevenciju bolesti.
U današnjem, sve povezanijem svijetu nove se bolesti pojavljuju u dosad neviđenim razmjerima, brzo prelaze granice i šire se.
Od 1967. godine, otkriveno je najmanje 39 novih uzročnika bolesti, uključujući HIV, Ebolu, Marburšku groznicu i SARS.
Ostale ranije poznate bolesti, kao što su pandemična gripa, malarija i tuberkuloza, još su uvijek opasne zbog kombinacije mutacija, rastuće otpornosti na lijekove i nerazvijenih zdravstvenih sustava.
"Uzimajući u obzir univerzalnu izloženost tim prijetnjama, globalna solidarnost uvjet je bolje zdravstvene sigurnosti", rekla je dr. Margaret Chan, generalna direktorica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
"Međunarodno javno zdravlje zajednički je cilj i zajednička
odgovornost. Nove parole su diplomacija, suradnja, transparentnost i spremnost", dodala je dr. Chan.
Potreba za globalnom solidarnošću naročito je važna u odgovorima na epidemije zaraznih bolesti, ističu u WHO-u i spominju primjer Marburške groznice u Ugandi gdje stručnjaci WHO-a i partnerskih organizacija pomažu tamošnjoj vladi u njezinom suzbijanju.
Osim Ugande, WHO i partneri angažirani su u globalnom odgovoru na epidemiju ptičje gripe tipa H5N1, koja je u svijetu usmrtila 308 osoba otkad je 1997. godine prvi put zabilježeno oboljenje ljudi.
