Predstavljena nacionalna strategija borbe protiv pretilosti

Po riječima načelnice Odjela za primarnu zdravstvenu zaštitu
Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi dr. Sanje Predavec, plan aktivnosti od 2007. do 2011. godine predviđa reviziju postojećih prehrambenih standarda i normativa, te edukaciju svih sudionika u odgojno-obrazovnom procesu.

Pročitajte i ovo neki operacijom izliječe dijabetes Od 60.000 do 100.000 ljudi u Hrvatskoj čeka kirurško uklanjanje debljine: Na godinu se napravi tek oko 26 zahvata svako treće dijete pretilo Prva dama upozorava na ozbiljan problem s kojim se suočavaju mladi: "Ako to ne zaustavimo, naša djeca bi mogla živjeti kraće nego mi"

Djecu treba potaknuti na zdravu prehranu, ali zdrave prehrambene navike trebaju kretati iz obitelji, rekla je Predavec Hini.

Sportski tereni i dvorane trebali bi djeci biti na raspolaganju i
nakon nastave. U to bi se trebale uključiti lokalne zajednice i
županije, kako bi se spriječilo njihovo iznajmljivanje.

Predavec ističe važnost organiziranja sportskih kampova u kojima bi tijekom školskih praznika, pod stručnim nadzorom, djeca boravila izvan svojeg mjesta stanovanja. U kampovima bi se, uz sportske aktivnosti, kroz zajedničke radionice djeca upoznavala sa zdravom prehranom.

Osvješćivanju važnosti zdrave prehrane trebala bi pridonijeti
kampanja o poticanju dojenja tijekom prvih šest mjeseci djetetova života, koja je također sastavni dio Nacionalne strategije.

Istraživanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o stanju
uhranjenosti i prehrambenim navikama školske djece u Hrvatskoj 2004. godine pokazalo je da je 69,5 posto djece normalno uhranjeno, 11 posto ih ima povećanu tjelesnu težinu, dok ih je 5,5 posto pretilo. Pothranjene djece bilo je samo jedan posto.

Podaci o načinu života hrvatskih školaraca s obzirom na kretanje još su alarmantniji - do 39 posto djece u dobi od 11 do 15 godina dnevno televiziju gleda više od četiri sata, dok do 19 posto dječaka dnevno za računalom provodi više od tri sata.

Podaci o odraslima pokazuju da povećanu tjelesnu težinu ima 58,2 posto žena i 68,3 posto muškaraca, dok je 22,7 posto žena i 21,6 posto muškaraca pretilo.

S druge strane, sportom se tri puta tjedno bavi samo 17 posto muškaraca i tek četiri posto žena.

Istraživanje Akademije medicinskih znanosti provedeno 2004. godine među populacijom starijom od 65 godina, pokazalo je da dvije trećine ima prekomjernu tjelesnu težinu.

Debljina utječe na razvoj kroničnih nezaraznih bolesti, kao što su povišen krvni tlak, kardiovaskularne bolesti, dijabetes, te neka maligna oboljenja, kao što je rak debelog crijeva, upozorava Predavec.

Prekomjerna težina i njezine posljedice mogu se spriječiti samo zdravim prehrambenim navikama i sportom - djeca bi se svakodnevno tjelesnim aktivnostima trebala baviti oko sat vremena, a odrasli oko pola sata.