Lani se zbog kašnjenja u nabavi cjepiva, te njegova nabavljanja u nekoliko navrata i od različitih proizvođača, s cijepljenjem započelo nešto kasnije, no ove sezone zdravstveni su menadžeri naučili lekciju pa do toga ne bi smjelo doći, nada se voditelj Službe za epidemiologiju dr. Velimir John.
Pročitajte i ovo
Prošlogodišnja kašnjenja ipak se nisu odrazila na broj oboljelih s obzirom da je i val gripe kasnio.
John ističe kako se posljednjih desetljeća umjesto u studenom i prosincu gripa sve češće javlja tek u veljači, pa čak i ožujku.
Lani je nabavljeno 570.000 doza cjepiva za Hrvatsku, a slične će količine biti osigurane i ove godine.
Od 135.000 doza, koliko ih je lani bilo osigurano za Grad Zagreb, po završetku sezone cijepljenja preostalo ih je 30.000, prvenstveno jer se nabavljalo u nekoliko navrata. Najveći je pritisak građana bio na samom početku sezone cijepljenja, no s vremenom je zanimanje jenjavalo, kaže John.
Pojasnio je kako sva cjepiva protiv gripe imaju istu antigenu
kompoziciju, odnosno isti virusni sastav, ali se distribuiraju pod različitim imenima, ovisno o proizvođaču.
Građani, ali i hrvatski zdravstveni sustav, posljednjih su godina postali sve svjesniji potrebe za cijepljenjem posebno rizičnih kategorija. Tako je cijepljenje besplatno za osobe starije od 65 godina, kronične bolesnike i zdravstvene djelatnike.
Cijepiti se mogu i svi ostali kod svojih liječnika opće prakse, a doza cjepiva lani ih je stajala 45 kuna.
Farmaceutska kuća GlaxoSmithKline (GSK) u utorak je objavila kako je potpisala ugovor s britanskom Vladom o osiguranju i isporuci cjepiva protiv pandemije gripe, u slučaju da do nje dođe, a slične je ugovore već potpisala i sa Švicarskom, Danskom te Islandom. GSK se obvezao isporučiti takvo "prilagođeno" pandemijsko cjepivo, nakon što Svjetska zdravstvena organizacija detektira pandemijski soj virusa.
John upozorava da cijepljenje protiv obične, sezonske gripe neće pomoći u slučaju da dođe do pandemijske gripe, odnosno epidemije u svjetskim razmjerima.
Kod pandemijske se gripe javlja virus koji je promijenjen u odnosu na sve sojeve koji su cirkulirali do tada, a na takav novi virus ljudi nisu imuni.
Pandemije gripe zabilježene su tijekom prošlog stoljeća u tri
navrata: 1918., 1956. i 1968. godine, a izazvali su ih radikalno
promijenjeni virusi koji su nastali interakcijom životinjskih virusa, najčešće onih ptica i svinja, s ljudskim virusima.
Iako se svijet prije dvije godine bojao ptičje gripe, odnosno
mogućnosti da ona dobije karakteristike pandemijskog soja, pandemije nema još od 1968. godine.
Ako do nje ipak dođe, za razvoj pandemijskog cjepiva protiv virusa koji nije poznat treba barem pola godine, naglašava dr. John.
