Oštra glavobolja budi 30-godišnju Korinu iz sna, a nakon toga ona se više ničeg ne sjeća. 'Prvo se sjećam toplica, to je već bilo kad sam došla sebi dobrano, a kad su mi pričali da sam imala sondu, i to sve, ja nemam pojma ništa o tome', priča za Provjereno Korina. Korina je završila na operaciji aneurizme, a nakon operacije doživjela još tri moždana udara. Potom je pala u 7-dnevnu komu, a kad se probudila, nije se ničega sjećala. Šest mjeseci provela je u toplicama pokušavajući se prisjetiti svog života prije moždanog udara. 'To nam je najteže bilo, jer ona uopće nije spominjala sina, ona je njega zanemarila i izgubila iz vida. Tek kad smo joj pokazali sliku, jer joj je majka bila ljuta i pokazala sliku, pitala ju tko ti je to', kaže njezin otac.
Noćna mora na istoku Hrvatske!
Tisuće krpelja okupiralo im kuću i dvorište, žena u suzama: "Kako ne bih plakala, ne mogu vam to opisati"
Pregovori
Zelenski poslao izravnu poruku Putinu, ubrzo stigao ruski odgovor
Stiglo loše vrijeme
FOTO/VIDEO Tuča pogodila okolicu Zagreba: "Kratko je trajalo, ali je bilo jako"
Iako se prije dvije godine nije tako činilo, moždani udar 23-godišnjem je Marku Brneliću vjerojatno spasio život. Nakon njega konačno mu je dijagnosticirana rijetka bolest zbog koje se godinama na stjenkama njegovih žila taložilo tkivo koje je ometalo cirkulaciju I uzrokovalo udar. 'Rekla mi je doktorica, da vi niste bila tako uporna, tko zna kako bi to završilo. Ali stvarno ja sam rekla, ma ne znam ja bi bila probila zid od ne znam koliko debljine da ja mogu doći tamo, kamo se Marku može pomoći', ističe njegova majka Radojka. Marku upravo istječe njegova redovna terapija po koju svaka dva tjedna iz Rijeke putuje u bolnicu Sestara milosrdnica u Zagrebu. Njome nadomješta enzim koji mu nedostaje u tijelu. 'Od te Fabrijeve bolesti osjećam bolove, ali puno manje nego što mi je prije bilo. Prije me baš znalo takoreći svaki dan, a sad, povremeno, kad su promjene vremena, me više uhvati, ali puno rjeđe nego što je prije bilo', kaže sam Marko.
Moždani udar među prvim je uzrocima smrtnosti osoba u Hrvatskoj. Podmukla prijetnja zdravlju uzrokovana modernim načinom života, sve više pogađa mlađu populaciju. 'Moždani udar je stanje u kojem dio mozga ostaje bez cirkulacije, bez kisika i rezultira, kao i što imamo na srcu infarkt, tako isto se događa i infarkt na mozgu, dakle to je ta ishemija', pojasnila je doktorica Vanja Bašić Kes, iz KB-a Sestara Milosrdnica. 85 posto oboljelih pogodi upravo takav ishemijski moždani udar. Pri stvaranju ugruška dolazi do zastoja dotoka krvi u mozak, i mozak počne odumirati. Isti ishod ima i drugi, rjeđi tip moždanog udara, gdje dolazi do pucanja krvnih žila i moždanog krvarenja. 'Ako gledamo kako se protiv toga možemo boriti, postoje dvije mogućnosti, jedna je da spriječimo što više da takve stanice odumru i tu moramo što prije reagirati nakon moždanog udara. Drugi je način da na neki način potpomognemo mozak da se oporavi nakon jedne takve ozljede', istaknuo je profesor Srećko Gajović, sa Instituta za mozak.
Znanstvenici na institutu za mozak istražuju načine kako pronaći lijek kojim će pomoći ljudima poput Marka ili Korine da se lakše oporave. Korini se ponekad čini da njezinom oporavku nema kraja. Korina više od svega na svijetu želi biti zdrava. Ne zbog sebe, već zbog svog 7-godišnjeg sina. Tin je u trećoj godini obolio od malignog sarkoma. Sada se bolest vratila, a Korina ne može biti uz njega zbog svog zdravstvenog stanja. Prije ga je uvijek pratila doktoru. Količinu stresa s kojom se Korina nosi svaki dan teško je i zamisliti. Uz visok tlak, bila su to dva dovoljno rizična faktora da postane žrtvom moždanog udara. Upravo ono što moždani udar čini jednim od najopasnijih ubojica zdravlja danas je stres. 'Najvjerojatnije upravo kod tih mladih osoba kod kojih mi ne nađemo druge rizične faktore koje bi mogli dovesti do moždanog udara', kaže dr. Kes.
Uz stres, visok tlak, šećernu bolest, i druge uzroke, doktorica posebno upozorava na pušenje. Marko ne puši, ali ima tu nesreću da spada u skupinu onih s rijetkom genetskom bolešću. Ipak, to ga ne priječi da vrijedno obavlja svoje studentske obveze, ne opterećujući profesore i kolege svojom dijagnozom. Uočavanje simptoma po kojima su Marko i Korina mogli prepoznati što ih je snašlo, iznimno je važno za daljnji tijek oporavka. 'Počnete 'frfljati', ne možete izgovarati riječi, naglo nastala vrtoglavica, zatim utrnulost jedne polovice tijela, to su sve simptomi koji moraju zabrinuti osobu i zahtijevaju da se javite liječniku', poručuje dr. Kes. Upravo rana liječnička intervencija danas može potpuno neutralizirati posljedice ishemijskog moždanog udara.
'Istraživanja su pokazala da postoje određene reakcije moždanog tkiva, da živčane stanice pružaju svoje izdanke i štoviše da bi se možda mogle i nove živčane stanice pojaviti u tom području i uspostaviti svoje nove kontakte s postojećim živčanim stanicama', ističe profesor Gajović. Ipak do konačnog lijeka, koji bi pospješio oporavak nakon moždanog udara, pred znanstvenicima je još dug put. U međuvremenu Korinini roditelji daju sve od sebe da njihova kćer ne posustane. 'Činjenica je da to nije ta osoba koja je bila, to nije ta Korina koja je bila prije moždanog udara, sad hoće li se to sve povratiti... Sama liječnica kaže, psihijatrica, da do toga još ima puno', objašnjava Korinin otac.
Marko je dobar dio puta već prošao. Njegova majka sigurna je da će jednog dana s njim biti sve uredu. U Hrvatskoj u prosjeku 13 posto ljudi godišnje umre od moždanog udara, koji sve više pogađa mlade ljude. Marko i Korina preživjeli su i osvajaju život ispočetka, iz dana u dan.