Njemački znanstvenici uspjeli su prvi put zabilježiti da ptice spavaju u letu, što je sposobnost koja se ovim životinjama dugo pripisivala, no dosad nije bila dokazana.
Otkriće napokon može pomoći u objašnjenju kako ptice mogu letjeti danima i tjednima bez prizemljenja, što je desetljećima izazivalo prijepore među biolozima.
Znanstvenici, ne znajući što se događa u zraku, nisu bili sigurni spavaju li ptice tijekom dugih putovanja ili samo odmaraju jednu polutku mozga, što na kopnu rade patke kako bi izbjegle predatore.
Mjereći moždanu aktivnost velikih brzana, morskih ptica koje su poznate po tome da tjednima lete iznad oceana tragajući za ribama, znanstvenici su dokazali da ptice u letu mogu isključiti jednu polutku mozga, a to su i pretpostavljali.
No nisu se nadali da će kod brzana otkriti sposobnost da tijekom letenja istodobno zatvore obje moždane polutke.
Znanstvenici s Ornitološkog instituta Maxa Plancka do otkrića su došli tako što su razvili maleni uređaj za mjerenje elektroencefalografskih promjena (EEG) u moždanoj aktivnosti ptica.
Uređaj, koji su nazavali "crnom kutijom" i prikačili ga na 15 odraslih ženki velikih brzana, uspio je snimiti i sporu fazu sna i fazu brzih pokreta očiju (REM). Uređajima su pratili moždanu aktivnost ptica u 10 dana i više od 3000 kilometara neprekidnog leta.
Podaci su pokazali da su ptice tijekom dana budne i aktivno traže ribu. Ali čim sunce zađe, brzani se prebace u fazu plitkog sna i nastavljaju letjeti nad vodom.
Većinu vremena odmaraju samo jednu polutku mozga, što se i pretpostavljalo. Osim kod pataka, poznato je i da dupini nastavljaju plivati "s jednim okom otvorenim" pazeći na opasnost. Niti ljudima to nije strano kad zaspu na nepoznatim mjestima.
Kada su brzani iskazivali takvo ponašanje, "crne kutije" su otkrile da to obično rade kružeći u zračnim strujama, a budnom polovinom mozga ptice su pazile na "zavoje".
"Ovdje nisu u pitanju predatori, nego brzani vjerojatno paze na druge ptice kako bi izbjegli sudare", rekao je vodeći autor studije Niels Rattenborg.
Međutim, EEG snimke pokazale su da brzani potom istodobno nakratko isključuju i drugu polutku mozga, što posve neočekivano upućuje na to da ptice mogu zadržati aerodinamičku kontrolu i kada im cijeli mozak spava.
U rijetkim slučajevima, ptice su čak potonule i u kratku REM fazu sna, što je čak i znanstvenicima bilo čudno jer takvo spavanje prati potpuna opuštenost mišića u većine sisavaca. Ali brzani su u toj fazi samo neznatno spustili glavu.
Sve je to zadivljujuće, ali najveće iznenađenje je bilo da su brzani u prosjeku spavali samo 42 minute u 24 sata. A kada su na kopnu, te ptice u prosjeku spavaju sedam sati dnevno.
"Zašto u letu spavaju tako malo, iako noću rijetko pecaju, nije nam jasno", rekao je Rattenborg, dodajući kako će biti potrebno provesti i dodatno istraživanje o tome kako brzani mogu funkcionirati s tako malo sna. Što bi, primjerice, za ljude, ali i druge životinje bilo pogubno. (Hina)
-
priča provjerenogInternet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..."
-
NepojmljivoStrahota na groblju u okolici Zagreba: "Pa zar ovo nije krah čovječanstva?"
-
Poznati parRijetko ih viđamo zajedno: Zajednički izlazak bivšeg vatrenog i supruge izazvao je zanimanje prolaznika
