Dosad najveća studija istraživanja slanja elektroničke pošte obuhvatila je pitanja poput obrazaca našeg ponašanja, a istraživači koju su radili na njoj ušli su u trag svakoj od uključenih osoba, saznali sve o njima, ne bi li studiju završili sa što točnijim podacima.
Pročitajte i ovo
"Nacionalizacija nije na snazi"
FOTO Keleminec opet pod prozorom Dalije Orešković, nije mu ostala dužna: Pogledajte što mu je pripremila
Dugogodišnji projekt
Otkriveno što je SAD financirao godinama, uslijedila je trenutna reakcija Bijele kuće
22 NOVOROĐENČADI
Novi šok na mjestu doma koji su vodile časne sestre: Zbog pretrpanosti dječjim tijelima identifikacija ide teško
istraga korupcije
USKOK u akciji: Cure nove informacije, upali i u HOO
DIREKTIVA EU-A
Kupcima će biti jeftinija odjeća? Stupila na snagu nova pravila, trgovci ovo više ne smiju raditi
E-mail je ostava nešeg življenja u kojoj držimo osobne stvari i iskustva već duže od dva desetljeća, no mnogi od nas još uvijek vodimo bitku s njezinim održavanjem. Kad se nađe ponešto vremena, izbrusit ćemo poruke do zadnje, samo kako bi napravli prostora za nove koje će tek doći.
I dok se broj nepročitanih poruka penje u nebesa, odgađamo ne samo odgovaranje na iste, već i njihovo čitanje. Već nam je iz naslova poruke jasno o čemu se radi. Postoje li među nama oni koji se ne odnose na ovaj način prema e-mailu? Jesmo li doista nepredvidivi po pitanju e-maila?
HUB upozorava na nove prijevare: Dobro provjerite podatke o primatelju!
Vjerovali ili ne, daleko smo od nepredvidivosti. Dokazala je to najnovija studija Yahoo istraživačkog centra u čije je istraživanje bilo uključeno više od dva milijuna korisnika i izmjenjeno oko 16 milijardi poruka.
Dosad najveća studija o ovoj temi obuhvatila je pitanja poput obrazaca našeg ponašanja, a istraživači koju su radili na njoj ušli su u trag svakoj od uključenih osoba, saznali sve o njima, ne bi li studiju završili sa što točnijim podacima.
Pomno je bilježeno vrijeme slanja e-mail poruka, dužina poruuke, broj privitaka kao i uređaj s kojeg je poruka poslana. Studija se bavila i demografskim faktorima poput spola i godišta korisnika. Zaključak istraživanja? Ljudska vrsta je nevjerojatno predvidiva, prenosi Gizmodo.
Mlađi ljudi šalju kraće poruke i brže odgovaraju na njih od onih malo starijih. Studija je pokazala da muškarci u većini slučajeva šalju nešto kraće poruke i brže odgovaraju na poruke od žena.
Policija upozorava: Ne nasjedajte na mailove prevaranata!
Ono što je iz studije vidljivo je to da najčešće na e-mailove odgovaramo vikendom kao i u vrijeme u kojem smo na poslu, a kada dobijemo veću količinu poruka, gotovo da je pravilo da odgovaramo samo na mali dio njih, ostale se trudimo zanemariti. One na koje ipak odlučimo odgovoriti postaju kratke poruke i odgovaramo u što kraćem mogućem roku.
Možda vas ove informacije nisu oduševile niti će vam pomoći u boljoj životnoj organizaciji, no ova studija mogla bi predstavljati prekretnicu za računalne algoritme. Onima koji se bave razvojem softvera, ove informacije itekako će poslužiti pri dizajniranju boljih e-mail aplikacija koje će potom svima uvelike olakšati selekciju poruka, možda i smanjiti prekomjerno nakupljanje istih.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook