U ponedjeljak bi Felix Baumgartner trebao pokušati oboriti rekord u ovoj neobičnoj 'disciplini' i skočiti s visine od 36 i pol kilometara.
Slobodan pad s takve visine traje ukupno oko 5 i pol minuta, nakon čega se na visini od 1500 metara otvara padobran koji padobranca spušta na Zemlju.
Rekord u ovoj vrsti skakanja, koji će Baumgartner pokušati srušiti, drži Joseph Kittinger, umirovljeni pukovnik američkog zrakoplovstva koji je 16. Kolovoza 1960. godine skočio s visine od 31.300 metara.
Ipak, ova vrsta ekstremnog sporta vrlo je opasna i mnogo toga može poći po zlu, a ovo su samo neke od komplikacija koje ove skakače mogu stajati života, piše National Geographic.
1. Na velikoj visini čovjekova krv može proključati
Atmosfera na 20.000 metara može uzrokovati ključanje krvi, ukoliko čovjek nije pravilno zaštićen. Ovi skakači zato moraju imati hermetički zatvoreno odijelo, a kapsula u kojoj putuju na veliku visinu stalno je pod tlakom koji stvara atmosferu na koju je čovjek navikao. Čak i najmanja pukotina na ovom zaštitnom odijelu možei izazvati gotovo trenutačnu smrt.
2. Ekstremna hladnoća mogla bi oštetiti balon letjelice
Kapsule s balonom moraju proći kroz tropopauzu, granični sloj između troposfere i stratosfere, gdje je temperatura između -46 i -57 stupnjeva Celzijusa. Budući da kapsula putuje sporo, velika bi hladnoća mogla oštetiti balon koji podiže kapsulu. Prilikom spuštanja na Zemlju, skakač u zaštitnom odijelu tropopauzu prolazi za svega nekoliko sekundi, čime se smanjuje opasnost od oštećenja koja mogu prouzročiti ekstremne temperature.
>> Padobranci se sudarili samo 15 metara od tla, jedan poginuo!
3. Jak vjetar mogao bi otpuhati skakača s njegove putanje
Potrebno je puno strpljenja kako bi se dočekali odgovarajući vremenski uvjeti. Prilikom ovakve vrste skakanja, nekoliko balona prati vremenske prilike i vjetrove u svakom sloju atmosfere, s ciljem izbjegavanja opasnosti od udara vjetra.
4. Skakač bi mogao uletjeti u smrtonosan vrtlog
Najveći rizik tijekom spuštanja je vrtnja skakača oko svoje osi. Skakač bi mogao izgubiti kontrolu nad svojim slobodnim padom i početi se rotirati, pri čemu bi mu se glava i stopala vrtjeli oko trupa. Ovakva centrifuga odvlači svu krv u skakačevu glavu i stopala. Pri brzini od 970 kilometara na sat, skakač bi mogao dostići čak 180-250 okretaja u minuti! Kao posljedica mogla bi se pojaviti glavobolja, otežano disanje, nesvjestica, pa čak i prsnuće očiju.
5. Prestizanje brzine zvuka moglo bi izazvati još nepoznata oštećenja
Skakač pri skoku s visine od 30-ak kilometara, ubrzava od 0 do 690 kilometara na sat za samo 40 sekundi. Ono što je također zabrinjavajuće su vibracije uzrokovane zvučnim valovima koji bi mogli prouzročiti unutarnje ozljede.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
