Znanstvenici stvaraju 'superljude' - Više neće biti nasljednih bolesti?

Američki znanstvenici pokušali su izmijeniti DNK ljudskih jajnih stanica koristeći novu tehniku uređivanja gena koja bi mogla eliminirati genetske bolesti iz kasnijih generacija pogođene obitelji, piše Independent.

Pročitajte i ovo U Dnevniku Nove TV Ne propustite posljednje i najrelevantnije predizborno istraživanje Odluka europskog predstavnika HDZ BiH: "Schimdtovo nametanje izmjena izbornog zakona ugožava europski put zemlje"

Istraživanje je provedeno na jajnim stanicama uzetima od žene s naslijeđenim rakom jajnika kako bi se istražila mogućnost eventulanog korištenja izmjene gena u proizvodnji zametaka slobodnih od obiteljskih bolesti. Rezultate tek trebaju objaviti.

Izmjene kromosoma ljudskih jajašaca i sperme kako bi se stvorili genetski modificirani zameci ilegalno je u mnogim zemljama zbog zabrinutosti za sigurnost i mogućnosti da se tehnika koristi za stvaranje poboljšanih 'dizajnerskih beba'.

Međutim, razvoj jednostavne tehnike 'uređivanja gena' koja može izmijeniti ljudski DNK s ekstremnom peciznošću otvorio je mogućnost korištenja u svrhu pomaganja parovima koji su pogođeni nasljednim bolestima, a koji bi htjeli osloboditi svoju djecu tih istih bolesti.

Stručnjaci tvrde: Evo kakvi će biti prvi izvanzemaljci koje ćemo sresti

Vjeruje se da nekoliko timova istraživača diljem svijeta radi na načinima modificiranja kromosoma ljudskih jajnih stanica.

Međutim, dio znanstvenika pozvao je na moratorij na izmjene ljudskim zametaka uz tvrdnju da je etički neprihvatljivo jer je previše nepredvidljivo i rizično.

Ipak, znanstvenici s Harvarda pokušali su koristiti Crispr tehnologiju za izmjenu gena na tkivu ljudskih jajnika uzgojenog u laboratoriju kako bi vidjeli je li moguće ispraviti neispravne BRAC1 gene koji su povezani s rakom dojke i janika. Istraživanje je provedeno prošle godine, ali rezultati nisu objavljeni u znanstvenom časopisu.

Danska tvrtka nudi izbor spola djeteta, političari tvrde: 'To je sustavno ubijanje jednog spola'

Iz tima koji je proveo istraživanje naglasili su da je riječ o radu eksperimentalne prirode.

Opasnosti prebrzog napredovanja

Od svog razvoja prije samo nekoliko godina tehnika Crispr u laboratorijima se koristi za ispravljanje nasljednih bolesti kod životinja, te za 'ispravljanje' nasljednih bolesti na nereproduktivnim ljudskim stanicama uzgojenima u laboratoriju.

Preciznost i sigurnost tehnike zapanjili su istraživače. No, profesor George Church s Harvarda jedan je od nekoliko stručnjaka koji vjeruju da bi se trebalo strože kontrolirati znanstvenike koji bi mogli doći u iskušenje da Crisp tehniku koriste na ljudima.

Znanstvenici upozoravaju na opasnost koju sa sobom donosi prebrzo napredovanje.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook