Oni su analizirajući podatke stotina tisuća muškaraca iz 15 europskih zemalja od 1870. godine zaključili da je prosječna visina muškaraca sa 167 centimetara skočila na 177,5 centimetara krajem 20. stoljeća.
Njihov rad objavljen je u časopisu Oxford Economic Paper. Kako prenosi BBC, koristili su se vojnim podacima i modernim demografskim istraživanjima. Proučavali su samo visinu muškaraca jer za žene ima premalo povijesnih podataka.
Genetika se uglavnom smatra glavnim čimbenikom visine, ali ona može objasniti razliku u visini između pojedinaca, ali ne i ovakav trend.
'Nema tu darwinovskog objašnjenja', kaže vodeći autor studije Tim Hatton. 'Ljudi u 20. stoljeću preživljavaju ono što ne bi u 19.', dodaje.
>> FOTO Znate li što je ovo?
Rast je uvelike određen onime što se događa u prve dvije godine života. Visoka stopa bolesti poput dišnih oboljenja ili dijareje, koje su uzrokovale veliku smrtnost djece u 19. stoljeću, također su utjecale na razvoj, a time i rast, onih koji su ih preživjeli.
Drugi su važan faktor manje obitelji, odnosno 'manje usta za hraniti'. Veći prihodi, bolji sanitarni uvjeti i bolje obrazovanje doveli su do boljeg općeg zdravstvenog stanja, a time i do većeg rasta.
U sjevernoj Europi, navode autori studije, do velikog skoka u rastu došlo je već između dva svjetska rata, a u južnoj Europi po završetku Drugog svjetskog rata. Zemlje u tom dijelu kontinenta doživjele su porast prihoda i usvojile su neke socijalne mjere kakve su sjevernoeuropske zemlje već imale desetljeće prije. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
