Učenici sedmih i osmih razreda u Hrvatskoj podijeljenog su mišljenja kad je riječ o očekivanjima što budućnost donosi za naš planet. Trećina ih o tome ima pozitivan stav te smatra kako ćemo štetne utjecaje na okoliš u budućnosti smanjiti, jednako ih toliko misli da će biti gore, dok preostali o ovoj temi još nemaju formirano mišljenje. Dio je ovo rezultata istraživanja koje su Telemach i agencija Ipsos predstavili na panel raspravi povodom nastavka Telemachova društveno odgovornog projekta „Tko to tamo prlja?“, usmjerenog na djecu.
Upravo su očekivanja djece o budućnosti bila među ključnim pitanjima istraživanja, a rezultati pokazuju da djeca u velikoj mjeri nemaju ni jasnu niti pozitivnu sliku. „Eko-anksioznost je problem koji u našem društvu, nažalost, još uvijek prolazi ispod radara, no brojke su itekako zabrinjavajuće. Primjerice, studija iz 2021., objavljena u Lancetu i provedena na 10.000 djece i mladih iz cijelog svijeta, pokazuje da po pitanju klime i budućnosti čak polovica mladih osjeća tugu, tjeskobu, ljutnju, bespomoćnost i osjećaj krivnje. Također, njih tri četvrtine misli da je budućnost u kontekstu klimatskih promjena zastrašujuća“, istaknuo je Igor Mikloušić, psiholog i znanstveni suradnik na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar te tako potvrdio kako se ovaj negativan svjetski trend preslikao i na djecu u Hrvatskoj.
Edukacija – faktor za pozitivnije ishode u budućnosti
Ipak, podaci su pozitivniji kad se promatraju uloga i utjecaj ovih tinejdžera na okolišne teme. Tako se polovica učenika viših razreda osnovnih škola smatra dovoljno informiranim o ekološkim temama, a čak dvije trećine njih smatra da o zaštiti okoliša i očuvanju planeta brine u dovoljnoj mjeri, što je posebno izraženo kod djevojčica. S druge strane, istraživanje je pokazalo kako postoji prostor za edukaciju koju učenici ujedno vide kao jedan od ključnih faktora za pozitivnije ishode u budućnosti. „Još uvijek polovica učenika smatra kako nije dovoljno informirana o ekološkim temama te da su upravo edukacije, uz potrebne promjene navika, smanjenje otpada te organizirane akcije čišćenja, ključne za očuvanje našeg planeta“, istaknula je Sandra Trkeš iz Ipsosa dodavši kako bi navedene edukacije zasigurno posebno koristile za onih 34 posto učenika koji, prema istraživanju, još uvijek ne brinu dovoljno o zaštiti okoliša i očuvanju planeta. No, Sandra Trkeš dodaje i kako je kod većine ispitanika ipak vidljiva želja za vlastitim angažmanom kad je riječ o boljoj budućnosti.
