Prosječna globalna temperatura vjerojatno će premašiti zadani cilj od ograničenja porasta do 1,5 stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje u barem jednoj od idućih pet godina, prema studiji Svjetske meteorološke organizacije (WMO).
Pročitajte i ovo
Prema studiji predstavljenoj u četvrtak u Ženevi izgledi su 20 posto da će taj prosjek biti zabilježen najmanje u jednoj od idućih pet godina u razdoblju od 2020. do 2024.
Izgledi su oko 70 posto da će se u jednom ili više mjeseci tijekom idućih pet godina zabilježiti najmanje 1,5 stupnjeva Celzija viša prosječna temperatura u odnosu na predindustrijsko razdoblje, koje obuhvaća vrijeme od 1850. do 1900., prema WMO-u.
Ova studija, uz visoko znanstveno umijeće, ukazuje na ogromne izazove za ispunjenje cilja Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama o ograničavanju rasta globalne temperature na manje od dva stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje te za napore koji se ulažu kako bi se ograničilo povećanje temperature do 1,5 stupnja Celzija, kazao je glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas.
Stručnjaci su posebno pogubne prognoze dali za područje Arktika koje će se ove godine vjerojatno zagrijati dvostruko više u odnosu na globalni prosjek.
U dodatku na to prosječna temperatura u svijetu vjerojatno će premašiti predindustrijske razine za jedan stupanj Celzija u svakoj od idućih pet godina.
Razdoblje od 2015. i 2019. već je najtoplije zabilježeno od početka mjerenja.
Studija je rezultat izračuna britanske meteorološke službe i uzeti su u obzir i "prirodne varijacije kao i ljudski utjecaj na klimu", navodi WMO.
No, nisu u obzir uzeta moguća smanjenja emisije stakleničkih plinova koja su rezultat usporavanja svjetske ekonomije zbog pandemija koronavirusa.
Zbog dugog zadržavanja ugljičnog dioksida u atmosferi učinak smanjivanja ovogodišnje emisije neće dovesti do smanjivanja koncentracije atmosferskog ugljičnog dioksida koji potiče rast globalne temperature, kaže Taalas dodajući da se pandemiju ne bi trebalo koristiti kao izgovor za zaustavljanje borbe protiv klimatskih promjena koordiniranim i održivim mjerama.
U razdoblju od 2020. do 2024. istočni dijelovi Južne Amerike vjerojatno će biti sušniji, više će vlage biti na višim nadmorskim razinama i na području Sahela, sjeverni dio sjevernoatlantskog područja mogao bi imati više snažnih zapadnih vjetrova što bi moglo rezultirati s više oluja na zapadu Europe, dodaje CNN.
