Gospodarska šteta koju uzrokuje klimatski fenomen El Niño može se proširiti daleko izvan uobičajenih vremenskih prognoza. Taj klimatski fenomen povisuje globalne temperature i remeti klimatske obrasce, a povezuje se s gubitkom gospodarskog rasta vrijednim više bilijuna eura.
Dok se u istočnom Pacifiku razvija potencijalno vrlo snažan, takozvani super El Niño, znanstvenici proučavaju može li ga privremeni postupak geoinženjeringa oslabiti.
Fokus znanstvenika na specifičnom području
Posvjetljivanje morskih oblaka (engl. marine cloud brightening) podrazumijeva raspršivanje sitnih kapljica morske vode ispod niskih stratokumulusnih oblaka. Veći broj kapljica povećava svjetlinu oblaka, čime se povećava količina Sunčeva zračenja koje se odbija natrag u svemir.
Znanstvenici su se usredotočili na područje Niño 3.4 u istočnom Pacifiku. Hlađenje tog dijela oceana moglo bi ojačati pasate, potisnuti toplu vodu prema zapadu i potaknuti izranjanje hladnije vode iz dubina, čime bi se poremetile povratne sprege koje pokreću El Niño.
Pokretanje obrnutog ciklusa
"U osnovi možete zaustaviti domino-efekt u ranoj fazi kada primijenite posvjetljivanje morskih oblaka. Pokrećemo ciklus u suprotnom smjeru", kaže za New Scientist Jessica Wan sa Sveučilišta Kalifornija u San Diegu.
Ideja je djelomično proizišla iz katastrofalnih požara u Australiji tijekom 2019. i 2020. godine. Ranija istraživanja pokazala su da su čestice dima posvijetlile oblake iznad Pacifika, što je pomoglo u jačanju i produljenju takozvane "trostruke" La Niñe (isto tako klimatski fenomen), koja je započela 2020. i trajala tri zime.
Wan i njezin tim modelirali su kako bi posvjetljivanje oblaka moglo utjecati na snažne epizode El Niña iz razdoblja 1997. – 1998. i 2015. – 2016. godine. Devet mjeseci raspršivanja gotovo bi prepolovilo zagrijavanje u području Niño 3.4, smanjujući temperature zagrijavanja s 2 °C ili više na nešto iznad 1 °C. U oba slučaja El Niño bi završio do siječnja, nekoliko mjeseci ranije nego što je uobičajeno. Njihovo istraživanje objavljeno je u stručnom časopisu Science Advances.
Tehničke zapreke
Hipotetska operacija zahtijevala bi približno 2400 brodova i količinu raspršene morske vode veću od one koju današnja tehnologija mlaznica može omogućiti.
Međutim, Wan je rekla da ju je učinkovitost metode iznenadila. Mat Collins s britanskog Sveučilišta Exeter, koji nije sudjelovao u navedenom istraživanju, s druge je strane upozorio da bi snažnije povratne sprege povezane s oblacima mogle zahtijevati veće ubrizgavanje aerosola u atmosferu.
"U modelu sa snažnijom povratnom spregom oblaka morali biste ubrizgati više aerosola. Pokusi se čine na granici onoga što se može postići", rekao je Collins za New Scientist.
Wan je također priznala mogućnost neželjenih posljedica, uključujući raniji početak ili jače uvjete La Niñe. Ipak, smatra da je potrebno nastaviti istraživanja jer bi kratkoročne intervencije mogle izbjeći dugoročnu opasnost od "šoka prekida", odnosno naglog povratka zagrijavanja nakon prestanka geoinženjerske intervencije.
-
Liječnica uputila upozorenjeAmbulante u gradu na obali pune djece: Brzo se širi neugodna zaraza
-
SNAŽAN UDARRazoran potres od 7,3 po Richteru zatresao tri države, čeka se procjena štete
-
Helikopter prevezao djecu u bolnicuFOTO Iz bolnice se oglasili o stanju djevojčice nakon teške nesreće na Plitvicama
